Naslov
Utjecaj raznolikosti staništa litoralne zone na strukturu makrozoobentosa plitkih jezera
(Impact of the littoral zone heterogeneity on the macroinvertebrate assamblage in shallow lakes)

Autori
Ercegovac, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.02

Godina
2016

Stranica
33

Mentor
Špoljar, Maria

Neposredni voditelj
Sertić Perić, Mirela

Ključne riječi
bentički beskralježnjaci; abundancija; raznolikost; trofička struktura; veličinske kategorije; biotičke interakcije
(benthic macroinvertebrates; abundance; diversity; trophic structure; size categories; biotic interactions)

Sažetak
Istraživanje makrozoobentosa provedeno je tijekom 2013. godine u dva vodena tijela različitog postanka, morfometrije, stupnja trofije, pokrovnosti i sastava makrofita: rukavcu rijeke Sutle i mrtvaji Škrčev kut. Ciljevi istraživanja makrozoobentosa bili su utvrditi: 1. prostorne oscilacije raznolikosti i brojnosti makrozoobentosa u staništima s različitom pokrovnošću makrofita ; 2. prostorne i vremenske oscilacije veličinskih kategorija makrozoobenosa ; 3. trofičku strukturu i potencijalnu ulogu makrozoobentosa u hranidbenoj mreži biocenoza plitkih jezera. Determinirano je 57 svojti, a raznolikosti su najviše doprinijeli predstavnici skupine Heteroptera (12 svojti) i Diptera (11 svojti). Najveća brojnost i raznolikost zabilježena je u Gornjem bazenu rukavca Sutle s prosječnom abundancijom od 273 ± 642 jed./m2 i 24 svojte, dok su najmanja brojnost i raznolikost zabilježeni u litoralu mrtvaje Škrčev kut s prosječnom abundancijom od 80 +- 211 jed./m2 i 13 svojti. Na postajama izrazito male dubine (< 1m) i visoke mutnoće obaju vodenih tijela, prevladavale su jedinke većih dimenzija od 4 − 6 mm, dok su u litoralu veće raznolikosti staništa sa submerznim makrofitima Gornjeg bazena Sutle prevladavale manje jedinke (duljine 0, 5-3 mm). Detritivorni Diptera su imali najveći udio u abundanciji na postajama visoke mutnoće i niske raznolikosti staništa, dok su na postajama s bogatim pokrovom makrofita u litoralnoj zoni, pored Diptera značajan udio u brojnosti postigli i Ephemeroptera, predstavljeni s brojnim strugačima. Udio predatora bio je najveći na postaji SGB, a najmanji na postaji ŠK. Vremenske promjene u strukturi mzb mogle su se uočiti, ali nisu bile statistički značajne. Rezultati ovoga istraživanja ukazuju da su biotički čimbenici značajnije utjecali na strukturu makrozoobentosa u odnosu na abiotičke. Općenito se brojnost i raznolikost makrozoobentosa povećavala s povećanjem raznolikosti staništa, a smanjivala s povećanjem stupnja trofije jezera i smanjenjem raznolikosti litoralne zone što je ujedno utjecalo i na hranidbenu i veličinsku strukturu makrozoobentosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA