Naslov
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) na području grada Velike Gorice
(Common horsechestnut (Aesculus hippocastanum L.) in the town of Velika Gorica)

Autori
Drvodelić, Damir

Izvornik
Ljetopis grada Velike Gorice

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2016

Ključne riječi
divlji kesten; Velika Gorica; drvored; park; vitalitet stabala
(common horsechestnut; Velika Gorica; alley; park; trees vitality)

Sažetak
U članku se govori o povijesti velikogoričkog parka i najstarijih drvoreda divljeg kestena. Pojašnjava se naziv roda Aesculus i njegovo značenje u krajobraznom uređenju. Posebni značaj ima divlji kesten kao ljekovita biljka. Definira se pojam drvoreda i objašnjava uloga urbanog zelenila. Govori se o koristima drvoreda u urbanim sredinama s posebnim naglaskom na stabla divljeg kestena koja se prema tipologiji biljnih oblika svrstavaju u visoki luk koji se koristi za tektonsko naglašavanje, stvaranje ritma i pravca te za vegetacijske kulise. Opisuju se biološka i uzgojna svojstva divljeg kestena. S obzirom na promjenu ekoloških uvjeta u negativnom smislu, kod sadnje i njege novih stabala divljeg kestena na području grada Velike Gorice, preporučuje se niz mjera poput: primjene mikorize, AgroHidroGela, organskog malča i navodnjavanja. Govori se o arborikulturnim mjerama njege i održavanja koji su se tijekom povijesti provodili na parkovnim i drvorednim stablima s posebnim naglaskom na brojne stručne greške zbog koji je kesten već 60-ih godina prošlog stoljeća na području grada Velike Gorice počeo jače propadati. Današnji problem je, između ostalih, neprovođenje zaštite debala mladih stabala nakon sadnje i izostanak oblikovanja mladih stabla u prve dvije do tri godine nakon sadnje što se kasnije manifestira kroz lošu strukturu krošnje i estetsku vrijednost. Raspravlja se o razlozima i vrstama orezivanja stabala tijekom povijesti s posebnim naglaskom na štetnost ovršavanja. Govori se o provedenim mjerama zaštite stabala protiv gljivičnih bolesti i štetnika. Promatrajući današnje stanje dva stara drvoreda (Zagrebačka ulica i drvored kod željezničkog kolodvora) i centralni park možemo zaključiti da se prsni promjeri stabala statistički značajno razlikuju s obzirom na lokacije. Najmanji prosječni prsni promjeri drvorednih stabla su u Zagrebačkoj ulici, slijede prsni promjeri stabala u parku te najveći prsni promjeri kod stabala u blizini željezničkog kolodvora. Mlada stabla u parku imaju statistički značajno veći vitalitet od onih u drvoredu, što se može protumačiti boljim ekološkim uvjetima. Postoji statistički značajna razlika u općenitom vitalitetu starih stabala s obzirom na lokacije. Najbolji vitalitet pokazuju stara stabla u parku, a najlošiji u drvoredu kod željezničkog kolodvora. Također je utvrđena značajna razlika u vitalitetu prema modelu Roloffa s obzirom na lokacije istraživanja. Najmanja izbojna snaga prema vitalitetu Roloffa zabilježena je kod starih stabala u parku, a najveća je u Zagrebačkoj ulici. Prema evidentiranim simptomima i greškama drva, utvrđene su velike razlike između mladih i starih stabala te između istraživanih lokacija. Dendrokronološkom analizom utvrđen je velik senzibilitet u radijalnom prirastu stabala. Utvrđena je značajna pozitivna ovisnost radijalnog prirasta o prosječnim količinama oborina u proljeće, dok je limitirajući učinak utvrđen za maksimalnu temperaturu zraka u proljeće. Implementacijom modernih mjera na njezi, održavanju i zaštiti stabala uz povezivanje utjecaja arborikulturnih radova s radijalnim prirastom, smanjit će propadanje mladih a povećati sigurnost starih stabala, s ciljem povratka divljeg kestena na signifikantnu razinu urbane dendrološke prepoznatljivosti grada Velike Gorice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA