Naslov
Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije
(Municipal Magistrates on the Inscriptions from the coastal Region of the Roman Province of Dalmatia)

Autori
Glavičić, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
21.03

Godina
2002

Stranica
662

Mentor
Cambi, Nenad

Ključne riječi
rimska provincija Dalmacija; kolonije; municipiji; uprava; gradsko vijeće; dekurioni; magistrati; duoviri; quattuorviri; aediles; quaestores; curatores; augustales
(Roman province Dalmatia; coloniae; municipia; administration; ordo decurionum; decuriones; magistrates; duoviri; quattuorviri; aediles; quaestores; curatores; augustales)

Sažetak
Zemljopisno određenje prostora koje je obuhvaćeno disertacijom, antička literarna vrela u kojima se nalaze vrijedni podatci o urbanim središtima obalnog prostora rimske provincije Dalmacije i njihovu gradskom statusu, društvena organizacija i razvoj političkih i drugih prilika u predrimsko doba, rimsko osvajanje istočne obale Jadrana, društveno-političke prilike u rimsko doba (romanizacija, dodjela građanskog prava, proces poleogeneze i urbanizacije, uprava, vojska, stanovništvo itd.), rastuća kriza te posvemašna dekadencija gradskoga života krajem antike i drugo što je relevantno za bolje poznavanje ukupnosti problematike rimskodobnih gradova na obalnom prostoru rimske provincije Dalmacije, obrađeno je u uvodnom poglavlju disertacije. Od doba Cezarova prokonzulata u Iliriku i dalje tijekom 1. st. prije Kr. i 1. st. nakon Kr. zaključno s razdobljem Flavijevaca, na obalnom prostoru formiraju se općine sa samostalnom upravom u rangu kolonije i municipija. U drugom poglavlju Gradovi na obalnom prostoru rimske provincije Dalmacije donose se osnovne informacije za svako spomenuto urbano središte: smještaj, pravni status, struktura stanovništva, uprava, značenje. Budući da su prostor rimske provincije Dalmacije i njegova urbana središta sastavni dio rimske države, u trećem poglavlju disertacije pregledno je predstavljen rimski municipalni sustav (pojava institucije municipija, institut kolonije, prerastanje autohtonih civitates u municipije s latinskim pravom, centralizaacija središnje vlasti, slabljenje i propast gradske autonomije). Opća i posebna načela funkcioniranja gradske uprave su u poglavlju Gradski ustroj i uprava rimskodobnih gradova. Vlast su imali lokalni magistrati (duoviri ili quattuorviri, aediles, quaestores), vijeće (ordo, decuriones) i narodna skupština. Na vrhu piramide gradske hijerarhije, iako nisu magistrati, nalaze se patroni, birani iz redova najuglednijih i najbogatijih ljudi viteškog i senatorskog staleža. Od 2. st. za financijsku kontrolu i ispunjenje obveza (poglavito novčanih) zajednice imenuje se carski povjerenik (curator), koji od Dioklecijana postaje trajni službenik gradske uprave, a nestaju ranije magistrature. Kada kasnije defensor civitatis postaje glavna i jedina gradska služba, gubi se gradska samouprava. Posebno se u pojedinim rimskodobnim gradovima ističu augustales, najbogatiji oslobođenici čija je briga promicanje kulta carske osobe. U posebnom je poglavlju kataloški obrađeno 352 natpisa na kojima se spominju organi uprave rimskodobnih gradova obalnog prostora rimske provincije Dalmacije, poglavito magistrati i drugi uglednici koji su bili na čelu svojih zajednica, uključujući i augustale. Rezultati epigrafske i onomastičke analize te raščlamba podataka s natpisa izlažu se u poglavlju Gradski uglednici i magistrati obalnih gradova rimske provincije Dalmacije. Imena i dužnosti gradskih uglednika i magistrata zabilježenih na natpisima omogućuju da možemo općenito raspravljati o upravi u gradovima i magistratima u njima i konkretno tko su bile osobe koje su u pojedinom gradu obnašale određene dužnosti (duumviri, quattuorviri, aediles i dr.). Onomastičkom analizom dobivaju se zanimljivi podatci o narodnosnoj pripadnosti pojedinaca pa je moguće utvrditi gdje je i koliki udio u vlasti doseljenih Italika ili njihovih potomaka, drugih provincijalaca i autohtonih romaniziranih stanovnika. U kasnije carsko doba primjetna je u nekim gradovima promjena strukture municipalne aristokracije (i stanovništva), nestaju članovi ranijih porodica, kao vodeće se pojavljuju neke nove čak i iz unutrašnjosti pokrajine, a značajna je uloga doseljenika s Istoka. Praćenjem rasprostranjenosti gentilnih imena pokazuje se da su neke porodice zabilježene među vodećim porodicama dvaju ili više gradova, što zorno svjedoči o njihovu utjecaju i značenju i izvan matičnoga grada (Salona). Česta je pojava povezivanja vodećih porodica brakom. U nekim je slučajevima moguće pratiti rast ugleda porodica čiji članovi nakon municipalne ostvaruju vojničku karijeru i dosežu viteški i senatorski rang. Zanimljivo je pratiti i društveni status magistrata i mora se primjetiti velika uloga oslobođenika u pojedinim gradovima i njihova participacija u upravi. Munificijencije gradskih dužnosnika daju izravne podatke o urbanizaciji nekoga grada. Potvrđujući da su natpisi vrelo prvoga reda koje valja pravilno smjestiti u arheološki i povijesni kontekst, na temelju kompleksne analize dobiveni su konkretni podatci o osobama koje su obnašale različite dužnosti u upravi nekog grada, ali i niz drugih podataka koji pomažu u daljnjem razrješavanju problematike ukupnosti života u gradovima koji su u rimsko doba nastali i razvijali se na obali rimske provincije Dalmacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA