Naslov
Uporaba prognoznog modela u suzbijanju američke smeđe truleži (Monilinia fructicola) na breskvi
(Control of american brown rot (Monilinia fructicola) on peach using the forecast model)

Autori
Ivić, Dario ; Fazinić, Tina ; Kipke, Irena ; Lovrek, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Zbornik sažetaka 59. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2015, 56-56

Skup
59. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2015. - 13.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Monilinia fructicola; prognozni model; breskva
(Monilinia fructicola; forecast model; peach)

Sažetak
Gljiva Monilinia fructicola karantenski je štetni organizam. Prvi puta u Hrvatskoj je zabilježena na breskvi i nektarini u 2012. godini u okolici Vrgorca, a tijekom istraživanja u 2013. utvrđena je širom Hrvatske na čak 43 % plodova breskve, nektarine i šljive sa simptomima smeđe truleži (Monilinia spp.). Kako bi se istražile mogućnosti suzbijanja ovog patogena korištenjem suvremene tehnologije, postavljena su dva poljska pokusa na istoj sorti u nasadu breskve u Vratišincu, u Međimurskoj županiji. U ovom nasadu je tijekom prošle dvije godine utvrđena M. fructicola, uz uobičajene europske vrste Monilinia laxa i Monilinia fructigena. Prognozni model za M. fructicola praćen je preko aplikacije „PinovaSoft“ na agrometeorološkoj stanici „Pinova Meteo“, a pokusi su uključivali tretiranu i netretiranu varijantu. Prognozni model pratio je postotak ostvarenih uvjeta za zarazu i trenutak ostvarene zaraze. Uvjeti za pojavu paleži cvjetova nisu zabilježeni na prognoznom modelu, niti je palež cvijeta zabilježena u pokusima. Prema podacima prognoznog modela, M. fructicola ostvarila je zaraze u sedam navrata tijekom vegetacije, u razdoblju od 25. travnja do 15. srpnja. Bez obzira na to, na prvom pokusu u trenutku berbe nisu zabilježeni plodovi zahvaćeni smeđom truleži. Na drugom pokusu, jačina zaraze smeđom truleži na netretiranoj varijanti u trenutku berbe bila je 6, 6 %, a na tretiranoj 2, 9 %. Nakon osam dana skladištenja, postotak plodova koje je zahvatila smeđa trulež (Monilinia spp.) iznosio je 4, 2 % (tretirana varijanta) i 5, 7 % (netretirana varijanta) u prvom pokusu, no čak 70, 1 % (tretirana varijanta) i 72, 3 % (netretirana varijanta) u drugom pokusu. Gljive M. fructicola, M. laxa i M. fructigena bile su relativno ravnomjerno zastupljene na plodovima zahvaćenima smeđom truleži. Rezultati pokusa pokazali su mogućnost korištenja prognoznog modela u praćenju uvjeta za pojavu paleži cvata breskve, što može racionalizirati mjere zaštite. S druge strane, prognozni model pokazao je ograničene mogućnosti prognoziranja pojave truleži plodova, što je vezano uz latentnu prirodu bolesti plodova uzrokovanih Monilinia vrstama. Rezultati istraživanja upućuju na značenje inokula, mikrolokaliteta i empirije u suzbijanju smeđe truleži. Nadalje, rezultati pokazuju kako se karantenska M. fructicola i uobičajene M. laxa i M. fructigena tijekom vegetacije i skladištenja na plodovima mogu javljati u mješovitim populacijama, pri čemu niti jedna vrsta nije dominantna.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA