Pregled bibliografske jedinice broj: 802507
Suzbijanje korova u krumpiru
Suzbijanje korova u krumpiru // 1. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća / Beinrauch, Goran (ur.).
Zagreb, 2015. str. 84-84 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 802507 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suzbijanje korova u krumpiru
(Weed control in potato)
Autori
Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara ; Šćepanović, Maja ; Pintar, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
1. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća
/ Beinrauch, Goran - Zagreb, 2015, 84-84
Skup
1. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 18.11.2015. - 20.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
štete od korova; korovi; izbor herbicida
(yield loss; weeds; herbicides)
Sažetak
Krumpir u Hrvatskoj ima veliku važnost. Međutim, prema službenim statističkim pokazateljima čini se da to nije tako. Od 2007. godine do 2014. površine zasađene krumpirom stagniraju, od 17335 ha smanjile su se na 10300 ha. Tijekom navedenog razdoblja prinos je varirao od 14, 8 t/ha (2012. god.) do 19, 3 t/ha (2009. god.), što je u usporedbi s razvijenim zemljama dvostruko manje. Jedan od ograničavajućih činitelja većeg prinosa krumpira svakako su korovi. Kao i kod većine okopavina, korovi krumpira najveće štete nanose u prvom dijelu vegetacije, odnosno u tzv. „kritičnom razdoblju zakorovljenosti“. To je razdoblje ovisno o roku sadnje i korovnoj flori a uobičajeno se kreće se od 2. do 4. tjedna nakon nicanja krumpira. S praktičnog gledišta to je razdoblje u kojem se vrši prvo i drugo ogrtanje krumpira. U ovom razdoblju korov neminovno treba suzbijati bilo mehaničkim ili kemijskim mjerama borbe koje će u radu biti opisane. Nadmećući se s kulturom za hraniva, vodu, svjetlo i prostor, korovi krumpiru direktno štete umanjujući mu prinos i kakvoću gomolja. Osim direktnih šteta, korovi indirektno štete na način da su prenositelji mnogih bolesti, domaćini su mnogim štetnicima, otežavaju berbu (vađenje) gomolja i sl. Računa se da zakorovljen usjev ako ne poduzimamo mjere borbe protiv korova daje manji prinos i do 70%. Čak što više, i u slučaju kad pravovremeno provodimo sve raspoložive mjere borbe protiv štetočina, prinos može biti umanjen i za 40%. Od toga, samo na korove otpada do 10%.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zvonimir Ostojić
(autor)
Ana Milanović-Litre
(autor)
Maja Šćepanović
(autor)
Klara Barić
(autor)