Pregled bibliografske jedinice broj: 802487
Monilinia vrste na breskvama i nektarinama u Hrvatskoj
Monilinia vrste na breskvama i nektarinama u Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite, Zbornik sažetaka 57. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2013. str. 12-13 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 802487 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Monilinia vrste na breskvama i nektarinama u Hrvatskoj
(Monilinia species on peach and nectarine in Croatia)
Autori
Ivić, Dario ; Novak, Adrijana ; Fazinić, Tina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Zbornik sažetaka 57. seminara biljne zaštite
/ Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2013, 12-13
Skup
57. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 12.02.2013. - 15.02.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Monilinia laxa; Monilinia fructigena; Monilinia fructicola; breskva; nektarina
(Monilinia laxa; Monilinia fructigena; Monilinia fructicola; peach; nectarine)
Sažetak
Gljive iz roda Monilinia uzročnici su smeđe truleži koštičavog voća, jedne od gospodarski najznačajnijih bolesti breskve, nektarine, marelice, šljive, trešnje i višnje. U Europi i Hrvatskoj na koštičavom voću javljaju se vrste Monilinia laxa (Aderh. & Ruhland) Honey i Monilinia fructigena Honey, dok se u Aziji, Australiji te Sjevernoj i Južnoj Americi na istim voćnim vrstama kao najčešća i najštetnija navodi Monilinia fructicola (G. Winter) Honey. U Europskoj Uniji i Hrvatskoj M. fructicola ima karantenski status, uz propisane obavezne mjere kontrole pri uvozu plodova i sadnog materijala koštičavog i jezgričavog voća iz područja gdje je ova gljiva prisutna. M. fructicola u Europi je po prvi puta utvrđena 2001. godine u Francuskoj, a do 2012. zabilježena je u još desetak europskih zemalja. Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je po prvi puta proveden program posebnog nadzora s ciljem utvrđivanja prisutnosti i eventualne raširenosti gljive M. fructicola. U sklopu programa obiđena su 24 nasada breskve i nektarine u 13 županija te je s plodova zahvaćenih smeđom truleži sakupljeno 169 izolata Monilinia vrsta. Identifikacijom izolata na temelju morfologije i PCR-om uz korištenje početnica specifičnih za vrstu (MO368-5, MO368-8R, MO368-10R, Laxa-R2), 80 izolata determinirano je kao M. laxa, 70 izolata kao M. fructigena, dok je za 19 izolata utvrđeno da pripadaju vrsti M. fructicola. Nije moguće predvidjeti kakav učinak bi ova karantenska gljiva mogla imati na proizvodnju koštičavog voća u Hrvatskoj, no može se pretpostaviti da bi u pojedinim voćnjacima mogla uzrokovati veće štete te uvjetovati povećanje troškova zaštite. European Food Safety Authority (EFSA) objavio je 2011. godine procjenu rizika od štetnog organizma M. fructicola za područje Europske Unije. Prema zaključcima EFSA, ukupan negativan učinak od strane M. fructicola u europskoj poljoprivredi bio bi umjeren. Širenje ovog invazivnog biljnog parazita u Hrvatskoj će se nastojati spriječiti poduzimanjem adekvatnih karantenskih mjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
