Naslov
Vilina kosa ponovno problem
(Dodder once again a problem)

Autori
Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara ; Šćepanović, Maja ; Pintar, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2016, 61-62

Skup
60. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2016. - 12.02.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
rod Cuscuta; domaćini; suzbijanje
(genus Cuscuta; hosts; control)

Sažetak
Rod viline kose (Cuscuta) obuhvaća 170 (-200) jednogodišnjih (rijetko višegodišnjih) parazitnih cvjetnica neobične građe, koje parazitiraju različite kulture, korove, gomolje i drveće. U hrvatskoj flori zastupljen je s 11 vrsta i pet podvrsta. Ekonomski značaj imaju samo tri: poljska vilina kosa (C. campestris Yuncker), europska vilina kosa (C. europaea L.) i vilina kosa majčine dušice (C. epithymum L.). Razmnožavaju se uglavnom sjemenom (generativno) iako je moguće širenje i pomoću dijelova stabljike (vegetativno). Nespecifičan je parazit (izuzev lanove viline kose – C. epilinum), napada list i stabljiku mnogih dikotiledonih kultiviranih i korovnih vrsta. Stabljika je tanka bez klorofila, poput niti povija se oko biljke domaćina u koju prodire sisaljkama crpeći iz nje hraniva. Ne parazitira jednosupnice iako se omataju oko vlati trava, tražeći oslon dok se ne prihvate za biljku domaćina. U Hrvatskoj velike štete nanose lucerni, djetelini, šećernoj repi i nekim povrtnim kulturama. Raširene su uz putove, kanale, na međama, samoniklim i korovnim vrstama. Sjeme u poljksim uvjetima može zadržati klijavost do 10 (30) godina. Klijanac se kemotaktično kreće prema domaćinu, prihvaća se uzanj i koncentrično širi. Jedna biljka može zaposjesti i 30-40 m2. Cvate od početka do kraja ljeta. Plodonosi obilato, pa na biljci domaćinu može donijeti i do 1500 sjemenki. Umnožena može potpuno uništiti usjev. Sjeme je sitno pa se teško odvaja od sjemena lucerne i djeteline. Preventivne mjere od kojih sjetva čistog sjemena su još uvijek najdjelotvornije. Plodored koji uključuje trave (kukuruz, ječam, pšenica) znatno smanjuju viabilnost sjemena u tlu. I provokativna sjetva, odnosno sjetva osjetljivih kultura koje kad se na njih prihvate klijanci zajedno zaoremo, daje dobre rezultate. Direktne mjere borbe svode se na primjenu selektivnih herbicida koji zbog specifičnosti parazitiranja i širenja, moraju iskazivati visok stupanj selektivnosti. Klasičan način spaljivanja žarišta kontaktnim sredstvima, spaljivanjem i sl. daju djelomične rezultate prije nego se vegetativno proširi širom usjeva. Budući se širi i vegetativno (odlomljenim dijelovima stabljike) prilikom žetve i transporta zaraženog usjeva treba spriječiti kontaminaciju ne zaraženih površina. U izlaganju će biti prikazani rezultati istraživanja mogućnosti primjene nekih pre-em i post-em herbicida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA