Naslov
Korištenje metode deliberacije u pripremi, provedbi i evaluaciji obrazovnih reformi: iskustvo Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces
(Using the method of deliberation in the preparation, implementation and evaluation of educational reform: the experience of Croatian Bologna expert team)

Autori
Buljan, Ivan ; Kotlar, Vilma

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
Forum Jugoistočne Europe o upravljanju i vođenju u obrazovanju 2015.: Izazovi suradnje s dionicima / 2015 South-East European (SEE) Educational Leadership Forum: Stakeholder Relationship Challenges

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 11.12.2015. - 12.12.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
metoda deliberacije; obrazovna reforma; javna politika; Bolonjska skupina
(deliberative methods; educational reform; public policy; National Team of Bologna Experts)

Sažetak
Jedna od najznačajnijih obrazovnih reformi u Europi u posljednjih dvadesetak godina je svakako provedba europske javne politike visokog obrazovanja čiji je sastavni dio bilo pokretanje Bolonjskog procesa (1999) i stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja (2010). Cilj Bolonjskog procesa bilo je stvaranje nadnacionalnog okvira visokog obrazovanja unutar kojeg je olakšano priznavanje kvalifikacija kao jedne od pretpostavki za slobodu kretanja radne snage na europskom tržištu. U svrhu ostvarivanja navedenoga općeg cilja, ali i pojedinih partikularnih ciljeva unutar Bolonjskog procesa (poput mobilnosti, povećanja zapošljivosti, uvođenja ECTS-a, ishoda učenja i sustava osiguranja kvalitete) policy-makeri u visokom obrazovanju su se koristili nizom provedbenih instrumenata, a u proces su bili uključeni svi relevantni. Kao jedan od provedbenih elemenata europske javne politike visokog obrazovanja, 2004. godine pokrenut je projekt Higher Education Reform unutar kojeg su uspostavljene nacionalne skupine Bolonjskih eksperata čiji je zadatak bio doprinijeti općem i stvarnom podizanju svijesti o reformi visokog obrazovanja među dionicima u visokom obrazovanju u zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije. Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces u koju su izabrani predstavnici visokih učilišta, nastavnika i studenata uspostavljena je 2011. godine. Među aktivnostima koje su provodili studentski predstavnici, značajno mjesto zauzimaju deliberativne radionice koje su provedene tijekom 2013. godine sa studentima i drugim dionicima u visokom obrazovanju. Radionice su bile usmjerene na dva ključna među-povezana elementa: a) europska politika reforme visokog obrazovanja (s posebnim naglaskom na studentsku ulogu) ; i b) vrednovanje studentskog predstavničkog angažmana i prepoznavanje prednosti neformalnog i informalnog učenja. Sudionici su kroz uvodno izlaganje doznali i naučili više o temi diskusije i argumentima koji idu u prilog ili protiv nje, nakon čega im je bilo omogućeno da diskutiraju s ostalim sudionicima o tome, prije nego što zauzmu i prezentiraju vlastito stajalište. Tijekom radionice doznalo se kako sudionici promišljaju o nekim aspektima Bolonjskog procesa, na koji način percipiraju i vrednuju rad studentskih predstavnika, te što misle o izvannastavnim aktivnostima studenata i njihovom vrednovanju. Upotrijebljena forma deliberativnih radionica omogućila je sudionicima konstruktivno izražavanje svoga mišljenja i očekivanja u svrhu razmjene ideja i informacija, a sve s ciljem donošenja zajedničkog prijedloga za rješenja problema, uvođenje nove prakse ili korigiranje postojeće. Ovakav tip primjene deliberacije u praksi pokazao se višestruko koristan, zbog čega se predlaže korištenje ove metode u pripremi, provedbi i evaluaciji obrazovnih reformi. Naša je praksa prepoznala tri ključne uloge metode deliberacije: 1. Deliberacija je omogućila provedbu aktivnosti koje rezultiraju ostvarenjem partikularnih ciljeva i doprinosu općem cilju Bolonjskog procesa, odnosno ova metoda se pokazala korisnom u provedbi Bolonjskog procesa jer su radionice rezultirale podizanjem svijesti sudionika (dionika). 2. Metoda deliberacije se pokazala korisnom i u prikupljanju podataka o provedbi obrazovne reforme te otkrila stupanj efektivnosti provedbe obrazovne reforme. Drugim riječima, metoda je pokazala u kojem stupnju je ciljana skupina osviještena o Bolonjskom procesu i u kojoj mjeri je javna politika doista i provedena u praksu. 3. Provedbena i evaluacijska uloga metode deliberacije omogućila je i prikupljanje podataka od ciljanih skupina (dionika) na temelju kojih policy- makeri vrše programiranje i planiranje (agenda setting) u provedbi javne politike reforme visokog obrazovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA