Pregled bibliografske jedinice broj: 801618
Utjecaj gustoće sjetve na porast, prinos i kvalitetu korijena šećerne repe u 2014. godini
Utjecaj gustoće sjetve na porast, prinos i kvalitetu korijena šećerne repe u 2014. godini, 2015., diplomski rad, diplomski, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 801618 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj gustoće sjetve na porast, prinos i kvalitetu korijena šećerne repe u 2014. godini
(Effect of sowing density on sugar beet growth and root yield and quality in 2014)
Autori
Jelić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Poljoprivredni fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
03.11
Godina
2015
Stranica
44
Mentor
Antunović, Manda
Ključne riječi
šećerna repa ; gustoća sjetve ; korijen ; list ; masa ; sadržaj šećera
(sugar beet ; sowing density ; root ; leaf ; weight ; sugar content)
Sažetak
U ovom istraživanju postavljen je poljski pokus s ciljem određivanja dinamike porasta mase lista i korijena šećerne repe, te prinosa i kvalitete korijena kod pet gustoća sjetve: 30 000, 50 000, 70 000, 90 000 i 110 000 biljaka/ha. Biljke šećerne repe su uzimane u četiri roka od lipnja do rujna 2014. godine te je određena masa lista i korijena, te promjer korijena. Šećerna repa zasijana na manje gustoće (30 000 i 50 000 biljaka/ha) u lipnju je imala manju masu (prosječno 808, 0 g/biljci) u odnosu na ostale gustoće sjetve (70 000, 90 000 i 110 000 ; prosječno 932, 4 g/biljci), dok je suprotno tome u rujnu prosječna masa biljaka manje gustoće sjetve veća (prosječno 2462, 8 g/biljci), u odnosu na ostale istraživane gustoće sjetve (prosječno 1795, 1 g/biljci). Tijekom vegetacije odnos mase lista i korijena bio je prosječno za sve gustoće sjetve 1:0, 70 u lipnju, 1:1, 63 u srpnju, 1:2, 79 u kolovozu i 1:7, 96 u rujnu. Na prinos korijena i šećera značajno su utjecale vremenske prilike i gustoća sjetve. U istraživanju je u prosjeku ostvaren prinos korijena od 55, 7 t/ha i sadržaj šećera od 13, 73%. Razlika prosječnih vrijednosti natrija i alfa – amino dušika tijekom istraživanja su bile visoko statistički značajne, za razliku od razine kalija. Pri sklopu od 50 000 biljaka/ha sadržaj melasotvornog alfa – amino dušika (1, 94 mmol/100 g repe) i natrija (1, 47 mmol/100 g repe) bio je najveći, a najmanji pri sklopu od 110 000 biljka/ha (u prosjeku 1, 03 mmol/100 g repe za alfa – amino dušika i 0, 94 mmol/100 g repe za natrij).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek