Pregled bibliografske jedinice broj: 801580
Gostovanje zagrebačke opere u Sarajevu 1914. godine
Gostovanje zagrebačke opere u Sarajevu 1914. godine // Sarajevski dugi pucnji 1914. Događaj – narativ – pamćenje. / Preljević, Vahidin, Ruthner, Clemens (ur.).
Zenica: Vrijeme, 2016. str. 237-253
CROSBI ID: 801580 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gostovanje zagrebačke opere u Sarajevu 1914.
godine
(Guest Performance of Opera Zagreb in Sarajevo in
Juni 1914)
Autori
Car, Milka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sarajevski dugi pucnji 1914. Događaj – narativ – pamćenje.
Urednik/ci
Preljević, Vahidin, Ruthner, Clemens
Izdavač
Vrijeme
Grad
Zenica
Godina
2016
Raspon stranica
237-253
ISBN
978-9958-18-076-7
Ključne riječi
gostovanje, zagrebačka opera, Prvi svjetski rat
(Guest Performance, Zagreb Oper, First World War)
Sažetak
U radu se razmatra često ponavljana teza kako je Zemaljsko kazalište u Zagrebu do srpanjske krize 1914. godine bilo „središte duhovnog života svih Južnih Slavena“ i „posrednik između Slovenaca i Srba“ (AGRAMER TAGBLATT, 5.2.1914). Polazeći od te teze analizirat će se nacionalno-integrativna uloga kazališta u predratnim vremenima. Iznimno važna uloga pripisivana nacionalnom kazalištu i operi opravdava se povijesnom ulogom nacionalnoga kazališta u borbi za kulturnom emancipacijom i homogenizacijom nacije. Kazalište kao institucija u to se doba ne promatra samo kao „hram našeg obrazovanja, nego također naše nacionalne i političke svijesti“ (HRVATSKA, 15.10.1915). Glavna je zadaća ovoga rada prikazati emancipacijske diskurse kao obrasce emocionalne aktivacije u programu stvaranja imaginarne južnoslavenske zajednice u kriznim i predratnim vremenima. Pri tome rad polazi od komparatističke perspektive i povijesti recepcije kazališta. Izrazit primjer mobilizacije kazališta odigrao se u lipnju 1914. godine gostovanjem zagrebačke opere u Sarajevu. To se gostovanje u ovom radu promatra kao kulturološki fenomen iz kojeg proizlazi cijeli spektar značenja. Gostovanje se shvaća kao oblik kulturne razmjene i zoran primjer načina konstruiranja socijalne zbilje jer odražava pojavu proklamirane „nacionalne južnoslavenske kulturne politike“ (AGRAMER TAGBLATT, 16.3.1920) i njezine integrativne funkcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Istovjetan rad objavljen je na njemačkom jeziku
pod pokroviteljstvom EU