Pregled bibliografske jedinice broj: 801408
Razvojni prioriteti Primorsko-goranske županije
Razvojni prioriteti Primorsko-goranske županije, 2008., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 801408 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razvojni prioriteti Primorsko-goranske županije
Autori
Valenčić, Jasenka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
26.09
Godina
2008
Stranica
47
Mentor
Stiperski, Zoran
Ključne riječi
Primorsko-goranska županija; regionalni razvoj
(Primorsko-goranska county; regional development)
Sažetak
Tema mog Prvostupničkog rada je Razvojni prioriteti Primorsko-goranske županije, a odabrala sam je zbog vlastitog interesa za daljnji gospodarski razvoj Županije, planove tog razvoja, ali i činjenice da je tema vrlo zanimljiva i istraživačkog karaktera. Nakon uvoda slijedi poglavlje u kojem sam ukratko navela najvažnija prirodna i gospodarska obilježja Županije, a nakon toga počinjem sa razradom teme i predstavljanjem razvojnih prioriteta Primorsko-goranske županije. Prvi u nizu prioriteta razvoja je pomorstvo koje je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti Županije, te daljnji razvoj riječke luke. Vezano uz luku, najprije sam pisala o postanku i kratkoj povijesti njezina razvoja, te riječkom lučkom sustavu sa pripadajućim bazenima. Nakon toga sam se bazirala na činjenici da je riječka luka vodeća luka Hrvatske, te na planove obnove postojećih i gradnju novih lučkih kapaciteta. Uz pomorstvo se vezuje i promet što je izrazito važno kod definiranja strateških ciljeva uspješnog uklapanja u svjetske i europske prometne i gospodarske tokove, pa sam njega spomenula kao drugi u nizu razvojnih prioriteta. Prvo sam pisala o cestovnom prometu i važnosti završetka punog profila autoceste Rijeka-Zagreb, te o novoplaniranim cestama na području Županije. Nakon cestovnog slijedi željeznički promet i njegova najvažnija komponenta - plan izgradnje „nizinske“ pruge Botovo-Rijeka. Za Županiju je važan zračni, ali i cjevovodni promet koji ju najizravnije uključuje u europske gospodarske sustave. Vezano uz cjevovodni promet, najprije sam pisala o dva važna projekta- Družba Adria i SEEL, te o Jadranskom naftovodu i njegovim karakteristikama. Treći u nizu razvojnih prioriteta je modernizacija industrije i brodogradnje, a to sam objasnila kroz kratki pregled prerade nafte u Rijeci, riječke industrije i postanak industrijske zone Kukuljanovo. Budući da se uz industriju vezuje i brodogradnja, pisala sam o njezinoj povijesti, trenutnom stanju, ali i planskim odrednicama i projektima dva najvažnija brodogradilišta - 3. maj i Viktor Lenac. Sljedeći razvojni prioriteti su trgovina i poduzetništvo koje sam objasnila na primjeru Grada Rijeke i gradskih projekata od kojih su najvažniji: kompleks bazena na Kantridi, novi autobusni kolodvor Zapadna Žabica, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, nova zgrada gradske knjižnice, Centar Zamet, te Kampus Sveučilišta i novi objekt KBC-a. Za kraj sam ostavila Rijeka Gateway projekt, ogroman investicijski pothvat modernizacije riječkih lučkih bazena i prometa koji će svakako doprinijeti konkurentnosti luke i pomorskog pravca, izmjeni strukture gospodarstva i promicanju Rijeke u turistički atraktivno odredište. Posljednji u nizu razvojnih prioriteta Primorsko-goranske županije je turizam i zaštita prirode, a to sam prikazala kroz trenutno stanje i buduće projekte razvoja pojedinih dijelova Kvarnera, te kroz partnerstvo između turizma i drugih djelatnosti. Budući da Primorsko-goranska i Istarska županija čine funkcionalnu cjelinu, te su po svom smještaju, razvoju društvenih i gospodarskih djelatnosti, povijesnom razvoju i drugim čimbenicima dosta slične, u posebnom sam ih poglavlju usporedila i došla do zanimljivih podataka. Poseban dio u ovom radu predstavljaju i ekonomski ciljevi Županije, te globalna koncepcija razvoja njezina gospodarstva kroz koju je ukratko prikazan gospodarski razvoj i budućnost cjelokupnog gospodarstva. Na kraju slijedi zaključak u kojem su obuhvaćeni i objedinjeni podaci iz svih prijašnjih poglavlja, te popis literature. Vezano uz literaturu, svakako treba spomenuti da sam do nekih podataka dolazila vrlo teško, te da je većina materijala dosta zastarijela. Pomogli su mi samo za prikaz povijesnog razvoja pojedinih grana gospodarskih djelatnosti, te ponegdje za prikaz trenutnog stanja. Sve što se vezuje uz budući razvoj i planove razvoja nalazila sam na službenim internetskim stranicama Županije i Grada Rijeke, te u pojedinim člancima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Zoran Stiperski
(mentor)