ࡱ> bjbjޥ >ǴǴ>7::\Y+ *******$M-/:*Q*+###*#*##:(,$) @FL !( *)+0Y+(R90#^90$)$)908)P=h#T**n#dY+90: Z:Utjecaj intenziteta i vremena vraikanja na kiselost gro~a cv. Kujund~uaa (Vitis vinifera L.) Marko Karoglan1, Mirela Osre ak1, Marin Mihaljevi }ulj1, }eljko Andabaka1, Nikola Grabovac2 Izvorni znanstveni rad 1Sveu iliate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetoaimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-mail: HYPERLINK "mailto:mkaroglan@agr.hr"mkaroglan@agr.hr ) 2student studija Vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Ulica Kri~nog puta 15, 21264 Donji Prolo~ac Sa~etak Na sorti Kujund~uaa proveden je pokus vraikanja u jednom od tri termina (poslije cvatnje, lag faza  puni razvoj trsa i aara), te jednom od tri odabrana intenziteta (ostavljajui 8, 12 ili 16 listova po mladici). Za usporedbu je uzeta varijanta bez primjene vraikanja. Cilj istra~ivanja bio je je provjeriti utjecaj intenziteta i vremena vraikanja na na titracijsku kiselost (TK) kao i na sadr~aj vinske, jabu ne i limunske kiseline u gro~u cv. Kujund~uaa.. Vrijeme provoenja zahvata vraikanja zna ajno je utjecalo na poveanje ukupne kiselosti gro~a Kujund~uae. Kombinacija vraikanja u periodu aare s intenzitetom na 12 odnosno 16 ostavljenih listova izdvojila se po najviaem sadr~aju ukupnih kiselina. Valja izdvojiti da je najintenzivnije vraikanje utjecalo i na najni~i sadr~aj aeera u gro~u, i gotovo u pravilu i na najni~u kiselost. Klju ne rije i: Kujund~uaa, vraikanje, titracijska kiselost, organske kiseline Uvod Vraikanje je uobi ajeni ampelotehni ki zahvat kojim odstranjujemo vrhove mladica vinove loze. U inci ovog zahvata su viaestruki. Njime se reducira bujnost i zasjenjenost (Koblet, 1987), odnosno poveava se prozra nost mikroklimata trsa i stvaraju nepovoljni uvjeti za razvoj gljivi nih bolesti (Smart i Robinson, 1991). Smanjenjem zasjenjenosti utje e se na poboljaanje kvalitete gro~a. Rastui vrhovi mladica i grozdovi ili cvatovi u kompeticiji su za raspolo~ive asimilate (Vasconcelos i Castagnoli, 2000). Odstranjivanjem vrhova mladica eliminiraju se mjesta najveeg izljeva asimilata i poti e bazipetalni transfer asimilata ato utje e na bolji razvoj cvati ili intenzivniji proces dozrijevanja gro~a, ovisno o tome kada se vraikanje izvodi. Nadalje, omoguuje se nesmetano odvijanje radova u vinogradu i prolazak mehanizacije izmeu redova. Kujund~uau smatramo autohtonom sortom aireg podru ja Imotskog. Vrlo je bujna i rodna, no uslijed vrlo niske razine ukupne kiselosti u gro~u esto daje tupa i neharmoni na vina. Poznato je da su vina s niskom razinom ukupne kiselosti, odnosno visokim pH (>3,5) mikrobioloaki nestabilna i nisu sposobna za dulje odle~avanje. O utjecaju ampelotehni kih zahvata na kakvou gro~a cv. Kujund~uaa malo je pisanih tragova. Imajui na umu da se kiseline iz gro~a sintetiziraju u liau, kao produkt nepotpune oksidacije aeera, cilj ovog istra~ivanja bio je provjeriti utjecaj intenziteta i vremena vraikanja na eventualno poveanje sadr~aja ukupne kiselosti u gro~u. Hipoteza s kojom je zapo eto istra~ivanje je da e vea koli ina zelene mase odnosno mladog liaa kao posljedica intenzivnijeg rasta zaperaka i/ili odgoenog vraikanja manjeg intenziteta, utjecati na poveanje ukupne kiselosti gro~a Kujund~uae. Materijal i metode Pokusni vinograd nalazi se na polo~aju Vu ja Draga, vinogorje Imotski, podregija Dalmatinska zagora. Nalazi se na 380 do 390 m/nV, a ekspozicija je u cijelosti ju~na s nagibom od 10%. Vinograd je posaen 2009. godine na tipi nom melioriranom krau. Dakle, tlo je tipi no smee primorsko (degradirana crvenica), s visokim udjelom skeleta. Sklop u vinogradu je 1,75 x 0,8 m. Sorta Kujunuaa cijepljena je na podlogu V. Berlandieri x V. Rupestris 110 R. Uzgojni oblik je jednokraki Guyot, prosje nog optereenja 12-14 pupova po trsu. Vegetativni potencijal trsa uravnote~en je u eksperimentalne svrhe, i to na na in da je prilikom plijevljenja na svakom pokusnom trsu ostavljeno po 10 mladica. Pokus se sastojao od tri intenziteta vraikanja (8, 12 i 16 listova ostavljenih po mladici). Sva tri intenziteta vraikanja ponovljena su u tri navrata: poslije cvatnje (PC), u lag fazi (LF) i u aari (`A), ato odgovara stadijima 26, 32 i 35 prema modificiranoj Eichorn-Lorenzovoj skali (Coombe, 1995). Dakle, radi se o 3 x 3 faktorijalnom dizajnu u tri ponavljanja. Zbog sa~etosti, dalje u prikazu rezultata i raspravi koriatene su skraenice, pa je tako primjerice vraikanje na 8 listova poslije cvatnje ozna eno kao PC8. Varijanta bez vraikanja (BV) takoer je uklju ena u pokus. Blok ini osam trsova ograni enih meustupnim razmakom, u kojem su prvi i posljednji trs izuzeti iz istra~ivanja, dakle u bloku se nalazi aest eksperimentalnih trsova. Gro~e je pobrano ru no u trenutku pune zrelosti. Odmah nakon runjanja i muljanja uzeti su svje~i uzorci moata za analizu sadr~aja aeera, ukupnih kiselina i pojedina nih organskih kiselina. Sadr~aj aeera odreen je refraktometarski i izra~en u stupnjevima Oechslea (Oe), a ukupna kiselost (izra~ena u g/L kao vinska) odreivana je metodom neutralizacije uzorka s 0,1 M NaOH uz indikator bromtimol plavi, primjenom metode O.I.V.-a (2001). Organske kiseline (vinska, jabu na i limunska) odreivane su u moatu pomou tekuinske kromatografije visoke djelotvornosti (engl. High Performance Liquid Chromatography, HPLC) uz DAD detektor (engl. Diode Array Detector). Uzorci su pro iaavani ekstrakcijom na krutoj fazi. 10 mL uzorka je zalu~eno sa 1 M NaOH do pH= 9.0 0.5. Alikvot od 2 mL propuaten je kroz kolonu (Strata SAX, Phenomenex, SAD) koja je prethodno kondicionirana s metanolom (2 mL), HPLC istoe (Mallinkordt, Nizozemska) te deionizranom vodom (2 mL). Neutralne komponente (aeeri i alkoholi) su isprani s vodom (1,5 mL), dok su kisele komponente isprane s 1 M HCl (2,5 mL). Eluat je filtriran preko membranskog filtera od teflona (0,2 m) tvrtke Phenomenex, SAD. Koriaten je tekuinski kromatograf visoke djelotvornosti, 1100 Agilent (Agilent Technologies, SAD). Za odreivanje organskih kiselina koriatena je analiti ka kolona reverzne faze Synergi 4u Fusion- RP (duljine 150 mm, unutarnjeg promjera 4.6 mm ) te veli ine estica stacionarne faze 5 m, Phenomenex, SAD. Za obradu podataka koriaten je Chemstation software. Analiza je provedena pod izokratnim uvjetima. Temperatura mobilne faze bila je 30C. Mobilna faza sadr~avala je 0.02 M KH2PO4 tvrtke Fluka (`vicarska), zakiseljena s H3PO4, 85 % tvrtke Riedel de Haen, Njema ka do pH 2,88 0.02. Protok mobilne faze bio je 0,6 mL/min. Eluirane kiseline su detektirane pri valnoj duljini od 210 nm. Podaci su obraeni dvofaktorijalnom analizom varijance (ANOVA). Za usporedbu srednjih vrijednosti koriaten je Tukey's HSD test (pd"0,05).Statisti ke analize podataka provedene su koriatenjem SAS 9.0 statisti kog softvera (SAS Institute Inc., Cary, NC, USA.), procedure CANDISC. Rezultati i rasprava Rezultati analize sadr~aja aeera, ukupnih kiselina, pH, te pojedina nih organskih kiselina prikazani su u tablici 1. Statisti ka analiza pokazala je da razli ite kombinacije vremena i intenziteta vraikanja nisu J * , 0 N P r t v p r ƶƶƪƶxld`dRdlhrTh0J6OJQJhjhUh?Gh6OJQJh0bh6H*hu4hu4CJOJQJaJhu4CJOJQJaJhCJH*OJQJaJhCJOJQJaJh?GhCJH*OJQJaJh?GhCJOJQJaJh5CJOJQJaJhZc5CJOJQJaJhDh5CJOJQJaJv 2<h !^,:$=&=P=<> $da$gdv $da$gdxO $da$gda&~ $da$gdZQ $da$gdR9gdDgd?G$a$gdD  < b  " F ^j~ T0浩vvvvvvg[hy*:CJOJQJaJhy*:hy*:CJOJQJaJhGGOhCJOJQJaJhoCJOJQJaJhBCJOJQJaJhCJOJQJaJhZcCJOJQJaJh5CJOJQJaJhS;B6OJQJh6OJQJhu}6OJQJhO6OJQJh?Gh6OJQJh?Gh6H*OJQJ!02< !Z$$ & &.'((()$)2)4)))**`****-0Z00սսսխաՕՕաՉ}}nnhvhCJOJQJaJhCJOJQJaJhZcCJOJQJaJhR9CJOJQJaJhRbCJOJQJaJhh6CJOJQJaJhBCJOJQJaJhySCJOJQJaJhCJOJQJaJhh5CJOJQJaJhe,dhy*:CJOJQJaJ$0.1T11R9T9X9Z99999:z;;;;;<"=$=&=N=P===>:><>>ĵĵ|pdTh5kh5CJOJQJaJhu}CJOJQJaJh5kCJOJQJaJh0h5CJOJQJaJh5k5CJOJQJaJh3CJOJQJaJhxOh6CJOJQJaJhxOhCJOJQJaJhCJOJQJaJhvhCJH*OJQJaJhvhCJOJQJaJhvh6CJOJQJaJ<>>>@>O(TYacccc0c\cbcccc$d$(&@#$/Ifa$gdO $da$gdGGO $da$gd \utjecale na pH vrijednost, niti na sadr~aj vinske i jabu ne kiseline u gro~u. No, kod sadr~aja aeera u gro~u razlike su ve vidljive. Najveim sadr~ajem aeera (94Oe) izdvojila se varijanta LF16, dok je statisti ki zna ajno najni~i sadr~aj aeera izmjeren u varijanti LF8 (72Oe). Linerano poveanje sadr~aja aeera obzirom na intenzitet vraikanja utvreno je samo u LF tretmanima. Isto su utvrdili i Reynolds i Wardle (1989). Kod ostalih termina vraikanja, intenzitet nije utjecao na sadr~aj aeera. Nadalje, varijnate `A12 i `A16 utjecale su na poveanje ukupne kiselosti u gro~u, u odnosu na sve varijante pokusa osim `A8. Smijemo tvrditi da je vraikanje u periodu aare utjecalo na poveanje ukupne kiselosti, ato je bio i osnovni cilj ovog istra~ivanja. Iako nisu zabilje~ene statisti ki zna ajne razlike, vidljivo je da je varijanta s 8 ostavljenih listova u svakom terminu vraikanja imala najni~i sadr~aj ukupnih kiselina. Osim navedenog, varijanta PC16 utjecala je na poveanje limunske kiseline u odnosu na varijante PC12 i LF8. Analizirajui zasebno utjecaj vremena vraikanja, neovisno o intenzitetu, uo eno je da je vraikanje u periodu aare (`A) utjecalo na poveanje razine ukupne kiselosti u gro~u Kujund~uae. Razilke nisu bile zanemarive niti sa tehnoloako-proizvodnog stajaliata, jer je prosje na ukupna kiselost u gro~u odgoenog termina vraikanja (`A) bila za ak 0,9 g/L viaa od one izmjeren u gro~u uobi ajenog termina vraikanja (LF). Vrijeme vraikanja nije utjecalo na ostale promatrane parametre kemijskog sastava gro~a. Ipak, vidljivo je da je u gro~u PC varijanti izmjeren prosje no najni~i sadr~aj aeera ato je u skladu s istra~ivanjem koje su proveli Darden i Kliewer (1984), koji su utvrdili da rano vraikanje negativno utje e na nakupljanje aeera. Intenzitet vraikanja, neovisno o vremenu izvoenja zahvata utjecao je tek na sadr~aj aeera u gro~u. Vidljivo je da je najja i intenzitet vraikanja (8 ostavljenih listova po mladici) utjecao na najni~i sadr~aj aeera u gro~u (79Oe), dok je najslabiji intenzitet vraikanja (16 ostavljenih listova po mladici) utjecao na poveanje istog (85Oe). Ovakvi rezultati o ekivani su i u skladu s istra~ivanjem koje su na sli noj tematici proveli Reynolds i Wardle (1989), kod kojih osim toga nije bilo utjecaja intenziteta vraikanja niti na ukupnu kiselost gro~a. Openito, nakupljanje aeera kod vraikanja ili defolijacije obi no je proporcionalno preostaloj lisnoj povraini. Darden i Kliewer (1984), Smart i sur. (1985) i mnogi drugi izvijestili su o smanjenju sadr~aja aeera u gro~u proporcionalno intenzitetu provedenog zahvata vraikanja. Isto tako, najintenzivnija varijanta vraikanja, u svakom terminu izvoenja zahvata, imala je najni~i sadr~aj ukupnih kiselina, ato je sukladno istra~ivanju Reynoldsa i sur. (1986). Takoer, evidentan je i utjecaj interakcije vremena i intenziteta vraikanja na sadr~aj aeera i pH, te jabu ne i limunske kiseline. Varijante`eer (Oe)Ukupna kiselost (g/L)pHVinska kiselina (g/L)Jabu na kiselina (g/L)Limunska kiselina (g/L)BV81,00b3,99b3,405,191,490,07abPC880,00b3,92b3,434,791,480,08abPC1283,66b4,18b3,395,151,680,05bPC1678,33b4,08b3,424,911,570,10aLF872,33c3,81b3,375,160,950,05bLF1284,33b3,82b3,494,791,080,08abLF1694,33a3,94b3,504,581,650,07ab`A883,66b4,52ab3,464,931,690,07ab`A1283,33b4,88a3,475,281,210,07ab`A1683,66b4,85a3,445,441,350,07abSignifikantnost**nsnsns*VrijemeK81,003,99b3,405,191,490,07PC80,664,06b3,414,951,580,08LF83,663,85b3,454,841,230,06`A83,554,75a3,455,211,410,07Signifikantnostns*nsnsnsnsIntenzitet081,00bc3,993,405,191,490,07878,66c4,083,424,961,370,071283,77ab4,293,455,071,320,071685,44a4,293,454,981,520,08Signifikantnost*nsnsnsnsnsInterakcija*ns*ns***, ns; signifikantno pri pd"0,05 ili nesignifikantno prema Tukey's HSD testu, Srednje vrijednosti ozna ene razli itim slovima su signifikantno razli ite,Tablica 1. Kemijski sastav gro~a Kujund~uae, 2015. g. Zaklju ci Vrijeme provoenja zahvata vraikanja zna ajno je utjecalo na poveanje ukupne kiselosti gro~a Kujund~uae. Kombinacija vraikanja u periodu aare s intenzitetom na 12 odnosno 16 ostavljenih listova izdvojila se po najviaem sadr~aju ukupnih kiselina, a to je poveanje u odnosu na pojedine varijante pokusa iznosilo gotovo itav gram/L. Valja izdvojiti da je najintenzivnije vraikanje utjecalo na najni~i sadr~aj aeera u gro~u, i gotovo u pravilu i na najni~u kiselost. Na pH, te sadr~aj vinske i jabu ne kiseline nije bilo konzistentog utjecaja, ali ipak je vidljivo da su i vinska i jabu na kiselina najviae izmjerene vrijednosti dosegle u gro~u odgoenog perioda vraikanja (aara). Literatura Coombe, B.G. (1995). Adoption of a system for identifying grapevine growth stages. Austral. J. Grape Wine Res. 1:104-110. Darden, A., Kliewer, W.M. (1984). Effect of time and severity of hedging on crop yield and fruit composition of Carignane and Chenin blanc grapevines. Abstract, 35th Ann. Mtg. Am. Soc. Enol. Vitic. Koblet, W. (1987). Effectiveness of shoot topping and leaf removal as a means of improving quality. Acta Hortic. 206: 141-156 O.I.V.  International Code of Oenological Practices , edition 2001, Paris. Reynolds, A.G., Pool, R.M., Mattick, L.R. (1986). Influence of cluster exposure on fruit composition and wine quality of Sevyal blanc grapes. Vitis. 25: 85-95 Reynolds, A.G., Wardle, D.A. (1989). Effects of timing and severity of summer hedging on growth, yield, fruit composition, and canopy characteristics of de Chaunac. II. Yield and fruit composition. Am. J. Enol. Vitic. 40 (4): 299-308 Smart, R.E., Robinson, J.B., Due, G.R., Brien, C.J. (1985). Canopy microclimate modification for the cultivar Shiraz. II. Effects on must and wine composition. Vitis. 24: 119-128 Smart, R., Robinson, M. (1991). Sunlight into Wine. A Handbook for Winegrape Canopy Management. Winetitles, Adelaide, Australia Vasconcelos, M.C., Castagnoli, S. (2000). Leaf canopy structure and vine performance. Am. J. Enol. Vitic. 51: 390-396 Influence of timing and severity of shoot topping on acidity of cv. Kujund~uaa (Vitis vinifera L.) grapes Abstract Cultivar Kujund~uaa vines were subjected to shoot topping at one of three times (post bloom, lag phase - full canopy development, and veraison) and to one of three severities (retaining 8, 12 and 16 leaves per shoot). Treatments were compared to an untopped control. The aim of the experiment was to check timing and severity of shoot topping on grapes acidity. The timing of shoot topping showed a clear impact on increase of titratable acidity of Kujunuaa grapes. Shoot topping at veraison in combination to 12 and 16 levaes retained stood out with the highest titratable acidity content. It is worth to point out that the most severe shoot topping affected the lowest soluble solids content in grapes, and even the lowest titratable acidity. Key words: Kujund~uaa, shhot topping, titratable acidity, organic acids >>LPUUcccccncpccccccccccdddddddd$d&d.d0d:dhHhJhRhTh^h`hhhjhrhth|h~hhhhhhhhhhhhiiiiii"i$i*i,i4i6i@iBiJiLiTiVi^i`ihijipiri|i~iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii'h,h5k5CJOJQJaJmH sH  huh5kh5kCJOJQJaJmH sH $h,h5kCJOJQJaJmH sH Lhkd $$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytO>hDhPh\hfhphzhh$d$(&@#$/Ifa$gdOhhkd $$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytOhhhhhhhh$d$(&@#$/Ifa$gdOhhkdx$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytOhhhhhhi ii i*i_kdV$$Ifl0''! t 6@(0J(44 laytO$d$(&@#$/Ifa$gdO *i,ikd$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytO,i0i>iHiRi\ifipi$d$(&@#$/Ifa$gdOpirikd$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytOrixiiiiiii$d$(&@#$/Ifa$gdOiikd$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytOiiiiiiij$d$(&@#$/Ifa$gdOiiiijjFjHj`j|j~jjjkkkkkk$l&l:lJlllllֳ֋~n_SGS_hoCJOJQJaJhCJOJQJaJhGGOhCJOJQJaJhGGOh5CJOJQJaJh5k5CJOJQJaJh5kCJOJQJaJh5kCJOJQJaJh,h5k6CJOJQJaJh,h5kCJOJQJaJ'h,h5k5CJOJQJaJmH sH  huh5k$h,h5kCJOJQJaJmH sH h5kCJOJQJaJmH sH jjkd$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytOj$j(j.j4j:j@jFj$d$(&@#$/Ifa$gdOFjHjkdf$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytOHj`jdjjjnjtjxj|j$d$(&@#$/Ifa$gdO|j~jkdD$$Ifl֞' d?"' t 6@(0J(44 laytO~jkk"l$l&l:lqquj_TTTL$a$gdv $da$gd \ $da$gdGGO $da$gd5krkd($$Ifl'J( t 6@(0J(44 laytOd$(&@#$/IfgdOlmpmrm:o\ooqqqqqqqr*uuu6z8z"|$|J|x|||ɶٓلuhXKXhR95CJOJQJaJh h5CJOJQJaJh5CJOJQJaJh \hCJOJQJaJhl^hCJOJQJaJ$hl^hCJOJQJaJmH sH hR9CJOJQJaJmH sH $hR9hR9CJOJQJaJmH sH hLh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhGGOhCJOJQJaJh3CJOJQJaJqr.t*uuvx8z8{$|| }rtvxz|~dgdrP $da$gd  $da$gdrP 7d^7`gdu}$7d^7`a$gdu}| },}pr˼h \hCJOJQJaJhGGOhy*:CJOJQJaJhy*:CJOJQJaJhCJOJQJaJhJCJOJQJaJhrPh5CJOJQJaJ<P1h:p/. A!"#$% Dp$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v!:V l t 6@(0J(55!ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v!:V l t 6@(0J(55!ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(5555555ytO$$If!vh#v#v#v#v#v#v#v:V l t 6@(0J(,5555555ytO$$If!vh#vJ(:V l t 6@(0J(5J(ytOf 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~OJQJ_HmHnHsHtHJ`J /Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List r@r \ Table Grid7:V0OJQJ6U`6 ?G0 Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] >7 00>jdNf"hil| "#$BGTanuw<>cc:dhhhhh*i,ipiriiijjFjHj|j~jq!%CDEFHIJKLMNOPQRSUVWXYZ[\]^_`bcdefghijklmopqrstv8\m>7X8@0(  B S  ?_GoBack`+@7`+@7 cdefghijkl \+W0W0@7 _+\0\0@7 8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceC *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter : 0,1 M0,8 m0.02 M1 M150 mm2015. g4.6 mm ProductID        FJ]dlo}8orz#.j]`lu/4d3IJXZmqHpx i t x  @  $ V X w  0Kng%@Eou~09TYbh.m 4ek |; }!x? - G L !%!""{""#^#$3$%%&_&y&&&' ' '''''''%'/'5'6'>'E'L'M'U'\'d'e'm'))()/)))))*******+ +T+W+`+b+++++++++++,,6,---H.T.Z..////0^00 11"1112#2223-33333333444556#6667767@7]^pqIJ3 4 | } ./|} wxz"{"x&y&&*U+W+++++H.I.S.i.....//0^0001122333333446667@733  &+++=7=7@7  &+++<7=7=7@7S$ L2R6))^)`^Jo(.^`^J. L ^ `L^J.  ^ `^J.ii^i`^J.9L9^9`L^J.  ^ `^J.^`^J.L^`L^J.hh^h`OJPJQJo(- 88^8`OJQJo(o ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(2RS$ (XDMN]s{ NBQ+o-.KR=!%M$/y*:2=>S;BD?GI9IIJpNOGGOrPZQySrT \U#]l^0bRbZce,dTg5k8qu6up wa&~E.g,dB9,L$oDPxO7R9 |r0;!=,ZL3u4Jou}ivFj>7@7@@{L~>7 (>LUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibriG=  jMS Mincho-3 fg?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"A8ZA'CZA' >/d>/d24"7"73qHX $PD2!xx UserUser  Oh+'0 px  UserNormalUser3Microsoft Office Word@e@跂EL@}FL>/՜.+,D՜.+,H hp|  d"7  TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSAh\xmailto:mkaroglan@agr.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry F FLData y1TableM0WordDocument>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q