Naslov
Informacijski sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima
(Information system for container terminals)

Autori
Lipovšćak, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Pomorski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
11.11

Godina
2015

Stranica
63

Mentor
Edvard Tijan

Ključne riječi
kontejneri; komunikacije; informacije
(communications; containers; informations)

Sažetak
Globalizacija je utjecala na mnoge promjene u svjetskom gospodarstvu pa tako i u pomorstvu, koje predstavlja jednu od najvažnijih ljudskih aktivnosti. Države koje su bile vodeće u pomorskim djelatnostima početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, to danas više nisu. Vodeća mjesta zauzele su uglavnom države Dalekog istoka s Kinom na čelu (gradovi Shanghai, Shenzhen, Hong Kong, Qingdao, Guangzhou), te Singapore, Južna Koreja (Busan), Malezija (Port Klang), Taiwan (Kaohsiung). Od europskih gradova, luka Rotterdam zauzima tek 11 mjesto u svijetu. U suvremenoj svjetskoj trgovini približno 3/4 razmjene roba odvija se morskim putem, pri čemu kontejnerizirane pošiljke imaju značajnu ulogu. U početku su se kontejneri prevozili u konvencionalnim brodovima, koji su se prilagođavali za prijevoz kontejnera. Ubrzo je započela gradnja polukontejnerskih, a nakon toga specijaliziranih kontejnerskih i celularnih kontejnerskih brodova. Brzi razvitak kontejnerskih brodova utjecao je i na razvitak lučkih terminala. Trend globalizacije u svijetu nije zaobišao ni brodarsku djelatnost. U linijskom morskom brodarstvu uočava se bitan porast kontejneriziranog tereta. Kružni suvremeni servis kontejnerskog broda organiziran je tako da brod uplovljava u manji broj velikih svjetskih prekrcajnih luka. Eksploatacijski troškovi velikih kontejnerskih brodova su znatni, te nema ekonomske opravdanosti pristajanja u manjim lukama. Iz velikih luka teret se razvozi u veći broj pomoćnih luka koje imaju terminale manjeg kapaciteta tzv. feeder terminale. Danas brodari a i luke s kontejnerskim terminalima ulažu znatna sredstva u ovaj oblik transporta. Ta uložena sredstva im se isplate jer svakodnevno kontejnerski promet sve više raste. U budućnosti također možemo očekivati daljnji rast ovakvog transporta jer se on pokazao bržim, sigurnijim i ekonomičnijim od drugih vrsta transporta. Vjerojatno taj rast neće biti tako brz kao do sada ali će se on ipak povećavati preuzimanjem i prevoženjem tereta koji se sada prevozi na druge načine. Tehničko-tehnološki napredak u kontejnerizaciji, te uvođenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje su započele sedamdesetih godina prošlog stoljeća dovelo je do ubrzanja i lakšeg protoka informacija na kontejnerskim terminalima a to je omogućilo, a također i danas omogućuje da se potrebne aktivnosti bolje kontroliraju, organiziraju i planiraju. Sustav TOS (Terminal Operating System) zamijenio je ''T-'karticu'' te je i danas u lukama u upotrebi jedna od njegovih varijanti, a ta varijanta ovisi o nivou razvijenosti kontejnerskog terminala. U današnje vrijeme u pomorskoj trgovini u svijetu mogu biti uspješne one luke koje prate i koriste razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, odnosno koje koriste informacijsko-komunikacijske sustave te pružaju vrhunsku kvalitetu prekrcajnih usluga. Zahvaljujući spomenutim tehnologijama povećava se konkurentnost, smanjuju se troškovi, a u velikoj mjeri zadovoljavaju se i zahtjevi korisnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA