Naslov
Informacijske tehnologije u cestovnom prometu
(Information technology in road traffic)

Autori
Gesmundo, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Pomorski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
11.09

Godina
2015

Stranica
45

Mentor
Edvard Tijan

Ključne riječi
cestovni promet; informacijske tehnologije; karakteristike
(characteristics; information technology; road traffic)

Sažetak
Značaj cestovnog prometa počeo se uočavati još od davnina, služeći ljudima kao sredstvo transporta i prometa kao aktivnosti prijevoza i komunikacije. Cestovni promet obuhvaća prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima po cestovnim putovima, ali i sve operacije i komunikacije u cestovnom prijevozu. Čini ga prometna suprastruktura i infrastruktura. Prometnu suprastrukturu čine prijevozna i prekrcajna sredstva koja koristeći prometnu infrastrukturu omogućuju proizvodnju prometnih usluga, prijevoz i prijenos tereta, roba te putnika. Prometna infrastruktura sastavljena je od prometnih putova, objekata i uređaja fiksiranih za određeno mjesto koji su neophodni u proizvodnji prometnih usluga, reguliranju i sigurnosti prometa. Detaljnije o temeljnim obilježjima ecstovnog prometa, od kojih su ovdje samo neka navedena, može se naći u drugom poglavlju. S razvojem urbanizacije, motorizacije te povećanjem broja stanovnika došlo je do preopterećenja dotadašnjih prometnica, što je dovelo do smanjene učinkovitosti prometne infrastrukture, produljenja vremena putovanja te povećanja zagađenosti zraka i potrošnje goriva. Zato su se početkom 21. stoljeća počeli primijenjivati koncept i tehnologije Inteligentnih transportnih sustava kao nadgradnja klasičnog prometnog sustava. Inteligentni transportni sustavi predstavljaju integraciju informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija s prometnom infrastrukturom, vozilima i korisnicima poput vozača, putnika i prijevoznika, osiguravajući kvalitetne pravodobne i točne obavijesti iz prometne mreže, s naglaskom na visok stupanj sigurnosti i manje utjecaja na okoliš. O njima se još raspravlja u trećem poglavlju. Za razvoj ovih ITS usluga nužna je informacijsko - komunikacijska tehnologijska infrastruktura, koja omogućava relevantne i visoko kvalitetne podatke iz sustava za nadzor cestovnog prometa. Ta nadzorna infrastruktura uvelike pridonosi boljem upravljanju prometa i boljim informacijskim uslugama putnicima. Sastoji se od sustava za prikupljanje podataka (nadzor i pozicioniranje sustava), sustava i protokola za komunikaciju podacima te kvalitete, tj. točnosti i pravodobnosti podataka. Prikupljanje podataka obavljaju cestovni operateri koristeći senzore, indukcijske petlje, kamere i informacije iz policije i sudionika u prometu. Tu je također bitno spomenuti satelitsku navigaciju, koja je potrebna za bilo koje usluge koje se baziraju na mjestu, poput cestarina, navigacijskih sustava ili putnih informacija. Podaci se onda obrađuju u prometnim kontrolnim centrima, a informacije prenose putem radija, interneta ili na neki drugi način do korisnika, odnosno vozila. Za bolju kvalitetu podataka po nižoj cijeni, konvencionalni sistemi su upotpunjeni s detekcijom objekata koji se kreću s prometom. Ti objekti mogu biti vozila koja redovito odašilju svoj položaj i brzinu ili mobiteli koji tijekom poziva pružaju podatke o položaju. Cilj je iskoristiti sve dostupne podatke kako bi se izračunala točna slika prometne situacije. O primjeni ovih informacijskih tehnologija u cestovnom prometu može se također pročitati u četvrtom poglavlju, gdje se ujedno spominju i projekti budućnosti, poput pametnih autocesta, automobila i kamiona. Za prikupljanje podataka ključan je nadzor cestovnog prometa. U nadzoru cestovnog sustava koriste se razne sofisticirane web tehnologije koje se temelje na kvalitetnoj računalnoj opremi za nadzor (sustavi videonadzora poput CCTV, IP i hibridnih sustava, prometne kamere itd.), inteligentnim programskim rješenjima (softveri za upravljanje CCTV sustavom nadzora, softveri za prepoznavanje registarskih pločica te softveri za prepoznavanje lica), mreži (lokalna mreža, bežična lokalna mreža, širokopojasna mreža, intranet, ekstranet i internet) i mrežnim uslugama (World Wide Web, elektronička pošta, mobilni internet itd.), informacijskim djelatnicima, organizaciji baze podataka i organizacijskim postupcima, metodama i načinima povezivanja komponenti sustava u funkcionalnu cjelinu. O svemu navedenom detaljnije se govori u petom, šestom, sedmom i osmom poglavlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA