Naslov
Gospodarski razvoj Banovine nakon Drugog svjetskog rata

Autori
Tomić, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.02

Godina
2013

Stranica
23

Mentor
Stiperski, Zoran

Ključne riječi
Banovina

Sažetak
U radu se pokušava analizirati gospodarski razvoj prostora Banovine nakon Drugog svjetskog rata s ciljem prepoznavanja ključnih gospodarskih i razvojnih procesa navedenog prostora te predlaganje osnovnih smjernica za valorizaciju prostora u budućnosti. Odabir prostora uzrokovan je činjenicoma da je temelj razvoja svake zemlje ravnomjeran regionalni razvoj. Hrvatska je tipičan primjer zemlje sa jasnom neravnotežom u razvoju pojedinih regija. Nasuprot razvijenom sjeverozapadu i Istri nalaze se slabije razvijene regije Like, Dalmatinske zagore, Korduna, Banovine... Kako bi se postigao ravnomjeran gospodarski razvoj potrebno je analizirati pojedine regije, odrediti trendove razvoja i njihov intenzitet te definirati potrebne intervencije u prostoru s ciljem optimalnog iskorištavanja prostora. Banovina je jedna od tih regija ili pokrajina s nedovoljno razvijenim gospodarstvom i razvojnim problemima. Motiv više za njezinu gospodarsku analizu jest slaba zastupljenost u radovima geografa, osobito u zadnjim desetljećima u kojima se geografiji, kao znanosti o geografskom prostoru, mora dati prvenstvena uloga u analizi i organizaciji prostora. Banovina nije tema široko rasprostranjena u geografskoj literaturi pa je potrebno koristiti izvore drugih znanosti, posebno povijesti. Tek od kraja Drugog svj. rata Banovina počinje integrirati svoje područje u jednu cjelinu nakon niza stoljeća strane uprave, većinom slabo zainteresirane za gospodarski razvoj ove regije. U poslijeratnoj SFRJ nema posebno važan položaj u gospodarskom sustavu države osim izuzetaka nekoliko važnih industrijskih tvrtki ( „Gavrilović“) koje su nositelji gospodarskog razvoja ovog područja. Zbog toga je analiza gospodarskog sustava Banovine stavljena na vremensko razdoblje s početkom u 90-ima kada Banovina konačno postaje dijelom smaostalne i suverene Republike Hrvatske. Više nego u prijašnjim razdobljima i sustavima Banovina dobiva na važnosti u pogledu prostornih resursa i organizacije prostora. Pod pojmom Banovine podrazumijeva se južni dio današnje Sisačko-moslavačke županije s Gradovima Glina, Hrvatska Kostajnica i Petrinja te Općinama Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja, Topusko s ukupnom površinom od 2 655, 6 km². Južni dio ove povijesne pokrajine graniči s Bosnom i Hercegovinom na rijeci Uni, zapadnu granicu čini granica prema Karlovačkoj županiji, prema sjeveru i sjeverozapadu obuhvaća područje, s manjim odstupanjima, do rijeka Save i Kupe. Dio današnjeg Grada Siska, s desne strane Kupe, također, formalno, pripada Banovini. Naziv Banovina definiran je prema vojnoj upravi hrvatskog bana nad ovim područjem od 1704. pa sve do ukidanja Vojne krajine 1881. O tome svjedoče brojna naselja koja u svom nazivu sadržavaju pridjev banski : Struga Banska, Banovac Drenski, Bansko Vrpolje i sl. Prije Drugog svjetskog rata javlja se naziv Banija kojim se, vjerojatno, željelo izbjeći podudaranje s nazivima većih teritorijalnih cjelina Jugoslavije ( Primorska banovina, Savska banovina i dr.). Ipak, naziv Banovina vraća se u uporabu početkom 90-ih god. 20. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA