Naslov
Moguće posljedice eventualne zabrane primjene insekticida za tretiranje sjemena na intenzitet napada štetnika u šećernoj repi i prinos
(Possible consequnces of potential prohibition of using insecticide treated seed on the pest infestation intensity and yield in sugar beet)

Autori
Drmić, Zrinka, Virić Gašparić Helena ; Lemić, Darija ; Čačija, Maja ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2016, 53-54

Skup
60. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2016. - 12.02.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
šećerna repa ; štetnici ; neonikotinoidi
(sugar beet ; pests ; neonicotinoids)

Sažetak
Nakon što je 24.5.2013. prihvaćena Uredba Europske komisije (EU) 485/2013, nastupila je privremena zabrana tiametoksama, imidakloprida i klotianidina za tretiranje sjemena većine ratarskih kultura. Zabrana je nastupila zbog nedoumica i sumnje u negativan učinak ovih djelatnih tvari na pčele. Za sada se zabrana ne odnosi na šećernu repu. Sve sjeme šećerne repe tretira se nekim od neonikotinoida čime se postiže zaštita od štetnika u tlu i štetnika ranog ponika tijekom faze klijanja i nicanja. Tretiranje sjemena neonikotinoidima rezultiralo je znatnim uštedama pa se količina djelatne tvari insekticida smanjila s 2, 0 kg/ha na 0, 05 do 0, 1 kg/ha. Zbog promjene u tehnologiji došlo je do promjena u vrstama kukaca koje rade štete. Na značenju su izgubili buhači i lisne uši. S druge strane u nekim je područjima važnost repine pipe porasla. Postavlja se pitanje kakve bi bile posljedice zabrane neonikotinoida i u šećernoj repi u odnosu na pojavu štetnika i prinos? U dva poljska pokusa provedena 2015. godine u Lukaču i Tovarniku utvrđen je intenzitet napada štetnika i prinos na šećernoj repi tretiranoj samo fungicidima i onoj tretiranoj imidaklopridom te kombinacijom tiametoksama i teflutrina. Pojava štetnika praćena je jednom tjedno od 22.4. do 14.9. Utvrđen je sklopu biljaka (u 10 očitavanja), napad buhača (7 očitavanja), repine pipe (4 očitavanja), lisnih uši (7 očitavanja) i gusjenica (19 očitavanja). Na pokusu u Lukaču primjena insekticida nije rezultirala signifikantnim promjenama u sklopu, dok je na netretiranoj varijanti u Tovarniku sklop bio znatno reduciran. Primijenjeni insekticidi signifikantno su smanjili napad buhača u oba pokusa sve vrijeme trajanja napada. U Lukaču su utvrđene male štete od nekoliko vrsta pipa, a u Tovarniku je prisutna bila samo repina pipa. Nisu utvrđene razlike između varijanti u intenzitetu napada i štetama od pipa. Napad lisnih uši bio je nizak. U početku vegetacije na tretiranim varijantama u Lukaču utvrđeno je značajno smanjenje napada gusjenica tijekom osam tjedana od nicanja. U Tovarniku je napad gusjenica bio nizak i nisu utvrđene razlike u napadu između tretmana u početku vegetacije. Kasnije, tijekom vegetacije signifikantno veći napad gusjenica zabilježen je na varijantama tretiranim insekticidima u oba pokusa što se može objasniti većom atraktivnošću bujnijih, manje oštećenih biljaka na insekticidnim tretmanima. Usprkos signifikantnih razlika utvrđenih u sklopu (u Tovarniku), napadu buhača (oba pokusa) i napadu gusjenica (pokus u Lukaču), prinos između varijanti u pokusima nije se signifikantno razlikovao. Rezultati su ukazali da je populacija buhača i dalje dovoljna da ozbiljno ugrozi usjeve šećerne repe u slučaju da se s tretiranjem sjemena prestane. Ostali štetnici ne javljaju se redovito, a učinkovitost tretiranja sjemena ovisi o visini populacije pojedine vrste i vremenu napada. Ipak, kako bi se osigurala kvalitetna tehnologija proizvodnje repe, preporuča se iznalaženje novih rješenja i alternativa neonikotinoidima. *Izneseni rezultati dio su istraživanja projekta „Unaprjeđenje ljudskog kapitala profesionalnim razvojem kroz istraživački program u fitomedicini“ financiranog iz ESF fonda Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranata: HR.3.2.01.0071.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA