Naslov
Neke odlike mliječnosti istarskih ovaca u poluintenzivnim proizvodnim uvjetima
(Some dairy traits of Istrian ewes kept in semi- intensive farming conditions)

Autori
Pliško, Marina ; Prpić, Zvonimir ; Mioč, Boro ; Jurković, Darko ; Vnučec, Ivan

Izvornik
Journal of central European agriculture (1332-9049) 17 (2016), 1; 236-251

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ovčje mlijeko ; redoslijed laktacije ; sezona janjenja ; stadij laktacije
(lambing season ; parity ; sheep milk ; stage of lactation)

Sažetak
Istarska ovca je najmliječnija izvorna hrvatska pasmina ovaca iako izvorno pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika. S obzirom da se mlijeko istarske ovce tradicijski najčešće prerađuje u sir te da su preradbene mogućnosti mlijeka, između ostaloga, uvjetovane njegovim kemijskim sastavom i higijenskom kvalitetom, cilj je rada bio utvrditi utjecaj određenih okolišnih čimbenika (godina, redoslijed i stadij laktacije, sezona (mjesec) janjenja) na dnevnu i laktacijsku proizvodnju mlijeka, trajanje laktacije, kemijski sastav i broj somatskih stanica (BSS) u mlijeku istarskih ovaca. Istraživanjem su ukupno obuhvaćene 83 čistokrvne, muzne istarske ovce, tijekom triju uzastopnih laktacija (od 2012. do 2014. godine). S obzirom na uvjete hranidbe, njege i smještaja, sve ovce su tijekom cijelog istraživanja držane u identičnim (poluintenzivnim) proizvodnim uvjetima. U razdoblju mužnje provođene su redovite mjesečne kontrole mliječnosti ovaca primjenom AT metode. Pri provedbi kontrola mliječnosti, prikupljani su i uzorci mlijeka u svrhu utvrđivanja njegova kemijskog sastava i utvrđivanja broja somatskih stanica u mlijeku. Tijekom prosječnog trajanja laktacije od 206 dana istarske ovce su proizvele prosječno 190, 77 kg mlijeka, odnosno prosječno 1, 1 kg mlijeka dnevno. Mlijeko istarskih ovaca prosječno je sadržavalo 6, 81% mliječne masti, 5, 90% bjelančevina, 4, 32% laktoze, 18, 08% suhe tvari i 11, 31% bezmasne suhe tvari. Geometrijska srednja vrijednost BSS u mlijeku istarskih ovaca bila je 316*103*mL-1 mlijeka (log 5, 50±0, 02). Utvrđen je statistički značajan (P < 0, 001) utjecaj godine na proizvodnju mlijeka i trajanje laktacije, kao i na analizirane pokazatelje kakvoće mlijeka (izuzev sadržaja bjelančevina). Ovce u četvrtoj laktaciji ostvarile su najveću prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka (P < 0, 001), kao i najveću prosječnu laktacijsku proizvodnju (P > 0, 05), dok su prvojanjke proizvele mlijeko s najbogatijim prosječnim kemijskim sastavom. Stadij laktacije je značajno (P < 0, 001) utjecao na dnevnu proizvodnju mlijeka, kemijski sastav i BSS u mlijeku. Ovce ojanjene u prosincu su ostvarile značajno (P < 0, 001) veću prosječnu dnevnu i laktacijsku proizvodnju mlijeka od onih ojanjenih u siječnju i veljači. Utvrđena je negativna korelacija (P < 0, 001) između BSS (log10) i dnevne proizvodnje mlijeka, dok je BSS (log10) bio u pozitivnoj korelaciji (P < 0, 001) sa sadržajem suhe tvari, mliječne masti i bjelančevina u mlijeku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA