Pregled bibliografske jedinice broj: 799618
Smanjuju li ektomikorizne gljive osjetljivost crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) na zarazu vrstom Sphaeropsis sapinea (FR.) Dyko et Sutton?
Smanjuju li ektomikorizne gljive osjetljivost crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) na zarazu vrstom Sphaeropsis sapinea (FR.) Dyko et Sutton? // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 139 (2015), 7-8; 329-337 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 799618 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Smanjuju li ektomikorizne gljive osjetljivost crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) na zarazu vrstom Sphaeropsis sapinea (FR.) Dyko et Sutton?
(Do ectomycorrhizal fungi reduce Austrian pine (Pinus nigra J. F. Arnold) susceptibility to Sphaeropsis sapinea (FR.) Dyko et Sutton infection?)
Autori
Zgrablić, Željko ; Tkalčec, Zdenko ; Mešić, Armin ; Marjanović, Hrvoje ; Diminić, Danko
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 139
(2015), 7-8;
329-337
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ektomikoriza; makrogljive; bioindikatori; mikocenoza; kultura crnog bora
(ectomycorrhiza; macrofungi; bioindicators; mycocoenosis; Austrian pine plantation)
Sažetak
Mikorizne makrogljive iznimno su značajne za fiziološko stanje biljnog simbionta te ga u određenoj mjeri štite od biotskih i abiotskih uzročnika stresa, ali i patogenih organizama. Na području istraživanja u Istri, patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajna sušenja kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) tijekom posljednjih 25 godina, a odnos ektomikoriznih gljiva i S. sapinea do sada nije istraživan. Ovo se istraživanje nastavlja na prijašnja istraživanja predispozicije crnog bora na zarazu gljivom S. sapinea, prilikom kojih je utvrđen utjecaj staništa i stresa na zarazu. Cilj ovog istraživanja je bio analizirati mikocenozu kultura crnog bora, kako bi se odredila ovisnost pojavljivanja različitih ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta u odnosu na prisutnost S. sapinea na iglicama. Uzorci gljiva sakupljani su tijekom tri godine (2011–2013.) na tri trajne plohe od 36. do 50. tjedna u godini. Određeni su udjeli ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta u ukupnom broju vrsta i plodišta te su izdvojene vrste koje imaju indikativnu vrijednost za zdravstveno stanje borovih kultura. Rezultati pokazuju jasnu ovisnost pojavljivanja S. sapinea o udjelu ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta. Povećanjem udjela ektomikoriznih vrsta i plodišta na 60 % ili više, značajno se smanjuje prisutnost patogena na iglicama. Također, mikocenoze zdravih i oštećenih kultura značajno su se razlikovale po sastavu vrsta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Danko Diminić
(autor)
Zdenko Tkalčec
(autor)
Željko Zgrablić
(autor)
Hrvoje Marjanović
(autor)
Armin Mešić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus