Pregled bibliografske jedinice broj: 799570
Iso Kršnjavi i slikar Marko Rašica
Iso Kršnjavi i slikar Marko Rašica // Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj / Mance, Ivana ; Matijević, Zlatko (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatski institut za povijest, 2015. str. 426-435 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 799570 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iso Kršnjavi i slikar Marko Rašica
(Iso Kršnjavi and painter Marko Rašica)
Autori
Žaja Vrbica, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj
/ Mance, Ivana ; Matijević, Zlatko - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatski institut za povijest, 2015, 426-435
ISBN
978-953-7875-18-3
Skup
Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.11.2012. - 23.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
slikar Marko Rašica; sakralne narudžbe; dvadesete godine 20. st.; likovne kritike Ise Kršnjavoga; Obrtna škola
(painter Marko Rašica; sacral orders; twenties of the 20th century; art critics of Iso Kršnjavi; School of Arts and Crafts)
Sažetak
Slikar Marko Rašica školovan je na bečkoj akademiji 1903.-1907., a nakon retrospektivne izložbe priređene u Zagrebu 1917. razvojačen je i zaposlen na mjestu profesora na Obrtnoj školi. Od tada možemo pratiti korespondenciju između slikara i Kršnjavog, koja otkriva poštovanje slikara prema velikom utemeljitelju, ali i Kršnjavijevo visoko vrednovanje Rašičinih djela. U trećem desetljeću, posljednjem razdoblju Kršnjavijeva života i apogeju Rašičina rada Rašica izvodi niz sakralnih monumentalnih kompozicija u nedavno obnovljenim crkvama. Kršnjavi je u to vrijeme nekoliko puta ponovo uzeo kritičarsko pero te svojim člancima afirmira nova Rašičina sakralna djela - Sv. Antun propovijeda ribama, kompoziciju izvedenu za franjevačku crkvu u Zagrebu, kojoj i sam izvodi jedno djelo, premda se u mladosti odrekao slikarstva, zatim piše o anđelima u kupoli Sv. Marije na Dolcu, afirmira Posljednju večeru iz župne crkve u Krašiću, te Rašičine restauratorske radove u Vrboskoj na Hvaru. Godine 1923. piše veliki biografski članak povodom Rašičine obljetnice, dvadeset godina umjetničkog rada i četrdesetog rođendana ističući slikareve visoke umjetničke dosege te međunarodne uspjehe. Sačuvana korespondencija ilustrira nam prijateljsku bliskost stvaratelja i utemeljitelja, te Kršnjavijevu vitalnost i energičnost uočljivu i u posljednjim godinama života. Također naglašava njegovu trajnu predanost utemeljiteljskim idejama, manifestiranim brigom za Obrtnu školu, interesom za aktivnosti aktualnih slikara, a uočljiv je i još uvijek vrlo snažan utjecaj u čitavoj Hrvatskoj, gdje je njegova riječ i tada otvarala brojna vrata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
