Pregled bibliografske jedinice broj: 799273
Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša
Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša // Zlatni danci 14 - Suvremena dječja književnost II. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa / Ana Pintarić (ur.).
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Filozofski fakultet) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, 2013. str. 85-120 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 799273 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Semantika prostora u dječjem povijesnom romanu "Krbavska bitka" Jure Karakaša
(The Semantics of Space in Children's Historical Novel "The Battle of Krbava" by Jure Karakaš)
Autori
Franković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zlatni danci 14 - Suvremena dječja književnost II. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa
/ Ana Pintarić - Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Filozofski fakultet) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, 2013, 85-120
ISBN
9789533140483
Skup
Zlatni danci 14 - Suvremena dječja književnost II
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.04.2012. - 13.04.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
klasični povijesni roman; viteško-pustolovne epizode; geografske figure; glagoljčka pismenost; usmenoknjiževni izrazi
(classical historical nove; knightly-adventurous episodes; geographic figures; Glagolitic literacy; oral literature's expressions)
Sažetak
Roman za mlade Krbavska bitka Jure Karakaša nasljeduje šenoinsku tradiciju povijesnoga romana, što se očituje u ideji povijesti kao napretka. Strukturu romana čine dva fabularna tijeka: okvirna priča iz ličke svakodnevnice dvoje mladih, pisara Mikule Uglješića i travarice Luce Vlkohnićeve, te priča viteza Ivaka Parinčića o tek minuloj Krbavskoj bitki, s kojom oni postaju povezani kao slušatelji. Vitezova je priča umetnuta u prvi tijek, koji se prema njoj odnosi kao ustaljena svakodnevnica prema strašnoj, ali ipak završenoj epizodi, nakon čega ljudi s povjerenjem gledaju u budućnost. Roman obiluje reminiscencijama na kulturne slojeve kao bitne čimbenike hrvatskoga identiteta: glagoljičku pismenost, narodnu medicinu, predaju vezanu za ličke krajolike i svakodnevni život puka te usmenu književnost u funkciji izricanja najdubljih pozitivnih ili negativnih osjećaja likova. Prepoznatljiva su i obilježja hajdučko-turske novelistike kao sredstvo za dinamizaciju radnje i prenošenje odgojne poruke o ratu kao najvećem zlu. U radu se istražuje uloga prostora u izmjenjivanju stanja opasnosti i mira. Prirodne geografske figure upućuju na čovjekovu iskonsku povezanost s prirodnim krajolikom, što se odražava u narodnoj predaji i životnoj svakodnevnici. Opisi prostora dobivaju i funkciju itinerara u putovanju ličkim predjelima, koji su u ratnim okolnostima predočeni kao ozvučena slika roblja u prisilnu pokretu. Prostor dijeli sudbinu ljudi više negoli to čini prolazno vrijeme.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
