Pregled bibliografske jedinice broj: 799138
Učinak svjetlosnog stresa na fotosintezu
Učinak svjetlosnog stresa na fotosintezu, 2015., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-metematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 799138 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učinak svjetlosnog stresa na fotosintezu
(Effect of light stress on photosynthesis)
Autori
Pavičić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-metematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2015
Stranica
23
Mentor
Vidaković-Cifrek, Željka
Ključne riječi
fotosinteza; oksidacijski stres; antioksidansi; ksantofilski ciklus; polipeptid D1
(photosynthesis; oxydative stress; antioxidants; xanthophyll cycle; polypeptide D1)
Sažetak
Biljke proizvode svoju vlastitu energiju i organske spojeve procesom fotosinteze pretvarajući svjetlosnu energiju u kemijsku. Iako fotosinteza zahtijeva sunčevu svjetlost, ona u prirodnim uvjetima može imati negativan učinak na fotosintetske reakcije zbog stalne promjene intenziteta svjetlosti. Zbog toga su biljke razvile različite mehanizme odgovora na promijenjene svjetlosne uvjete u okolišu, od gibanja listova i kloroplasta do prilagodba na molekularnoj razini u kojima sudjeluju proteini fotosintetskog aparata. Ovisno o količini i kvaliteti svjetlosne energije, dolazi do razvoja kloroplasta specifičnih za visoki intenzitet svjetlosti ili kloroplasta specifičnih za niski intenzitet svjetlosti. S druge strane, ako je reduciran veliki udio molekula plastokinona, nije moguć prijenos elektrona između fotosistema II i I pa elektroni mogu „pobjeći“ i reagirati s kisikom pri čemu nastaje singletni kisik koji uzrokuje oksidacijski stres i oštećuje fotosintetski aparat. Zbog toga se u biljaka povećava količina karotenoida koji djeluju kao antioksidansi i mogu zaštititi klorofil od fotooksidacije do koje dolazi zbog povećane količine reaktivnih oblika kisika. Osim toga dolazi i do indukcije ksantofilatskog ciklusa te sinteze fenolnih spojeva, tanina, flavonoida i antocijana. Reaktivni oblici kisika imaju i ulogu signalnih molekula kada je biljka izložena svjetlosnom stresu. Polipeptid D1 u PSII je glavna meta oštećenja induciranih svjetlošću. D1 polipeptid se brzo degradira i zamjenjuje novosintetiziranom kopijom kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje PSII. Možemo zaključiti da biljka kako bi se uspješno prilagodila uvjetima u okolišu mora uspješno odgovoriti na veliki broj različitih signala iz okoliša. U taj je proces uključeno nekoliko različitih mehanizama kao i koordinirana ekspresiju gena iz jezgrinog i plastidnog genoma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Željka Vidaković Cifrek
(mentor)