Naslov
Stanovništvo otoka Rave na temelju matičnih knjiga i ostalih evidencija ravske župe
(The population of Rava According to Parish Registers and Other Parish Records)

Autori
Franov-Živković, Grozdana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otok Rava

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Razred za prirodne znanosti ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Hrvatsko geografsko društvo Zadar

Grad
Zadar

Godina
2008

Raspon stranica
447-471

ISBN
978-953-7237-38-7

Ključne riječi
popis stanovništva, prezimena, matične knjige, knjige duša, kurzivna glagoljica, Rava
(surnames, parish registries, Glagolitic registries of souls, italic Glagolitic script, Rava)

Sažetak
Autorica je napravila istraživanje razvoja ravskog stanovništva na temelju matičnih knjiga i drugih dokumenata. S obzirom na činjenicu da glagoljske matične knjige, pisane do 1800. godine, nisu sačuvane u kronološkom kontinuitetu nije bilo moguće sa sigurnošću donositi relevantne zaključke o demografskom razvitku te razvoju pojedinih ravskih prezimena. Od sredine do kraja 18. stoljeća po maticama možemo vidjeti da je upisano više rođenja od evidentiranih smrtnih slučajeva, što nas vodi do zaključka da se radi o znatnijem porastu stanovništva, a baš u to vrijeme se pojavljuje veći broj novih prezimena. Prezimena i u ovom mjestu poprimaju različite varijacije, a dodavanje patronimika ili matronimika ili nadimaka (koji kasnije postaju prezimena) uglavnom nastaju hotimice radi lakše identifikacije kad se radi o obiteljima s većim brojem članova. Uz ova namjerna nastajanja novih prezimena javljaju se i nenamjerne greške u samim prezimenima koje su nastale u većini slučajeva nakon uvođenja latinice u matične knjige i nesnalaženjem svećenika u novom načinu pisanja, odnosno kasnijem nemarnošću i svećenika i matičara, a i samih ljudi na koje se upisi odnose. Jedan mali dio prezimena je evidentiran kao doseljen uglavnom iz okolnih mjesta, uglavnom vjenčanjem. U 19. stoljeću je došlo desetak osoba kao nahočad u obitelji na Ravi koje su uglavnom uzimale prezimena obitelji u koje su se doselile ili su uzimali vjenčanjem prezime bračnog druga. Tako je većina od ovih prezimena, koja bi inače izumrla, nastavila egzistirati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA