Pregled bibliografske jedinice broj: 798891
Suvremene promjene protočnih režima rijeka u Hrvatskoj
Suvremene promjene protočnih režima rijeka u Hrvatskoj // 6. hrvatski geografski kongres - knjiga sažetaka / Orešić, D. ; Cvitanović, M. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo, 2015. str. 23-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 798891 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremene promjene protočnih režima rijeka u Hrvatskoj
(Contemporary changes of discharge regimes of rivers in Croatia)
Autori
Čanjevac, I. ; Orešić, D.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
6. hrvatski geografski kongres - knjiga sažetaka
/ Orešić, D. ; Cvitanović, M. - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2015, 23-23
Skup
6. hrvatski geografski kongres Integrativna i primijenjena istraživanja u prostoru
Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 29.09.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
protok; protočni režim; modulni kofeicijent; hidrologija; geografija
(discharge; discharge regime; module coefficient; hydrology; geography)
Sažetak
Rad daje pregled rezultata višegodišnjih istraživanja o promjenama protočnih režima rijeka u Hrvatskoj. Protočni režim rezultat je prirodnogeografskih obilježja i društvenogeografskog razvoja uzvodnog, slijevnog područja te je zbog toga analizom promjena režima moguće pratiti ili otkriti prostorne promjene i procese uzvodnog područja. U Hrvatskoj je određeno sedam tipova protočnih režima rijeka temeljenih na modulnim (Pardeovim) koeficijentima. Analizirali smo promjene na svim tipovima. Uspoređeno je standardno tridesetogodišnje razdoblje (1961.-1990.) te nastavno desetogodišnje razdoblje (1990.-2009.). Radi analize varijabilnosti analizirana su i desetogodišnja razdoblja od 1960. do 2009. Rezultati generalno pokazuju znatan utjecaj klimatskih promjena što se očituje kroz redistribuciju protoka tijekom godine, povećanje jesenskih i zimskih protoka (posebno na rijekama s većim udijelom sniježnice) te smanjenje ljetnih protoka. Nadalje, uočene su promjene i pomaci u mjesecu javljanja srednjih maksimuma i minimum protoka. Neke promjene su rezultat ljudskih aktivnosti i hidrotehničkih zahvata premda se većina može objasniti promjenama režima klimatskih elemenata (temperature, padalina, evapotranspiracije). Dobiveni rezultati velikim dijelom se poklapaju s rezultatima istraživanja iz nama uzvodnih zemalja (npr. Slovenija, Austrija).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb