Pregled bibliografske jedinice broj: 798563
Obiteljska kronika o prerastanju kulturnih i povijesnih granica
Obiteljska kronika o prerastanju kulturnih i povijesnih granica // Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova 2 / Senahid Halilović (gl. ur.), Sanjin Kodrić (ur.).
Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012. str. 247-255 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 798563 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obiteljska kronika o prerastanju kulturnih i povijesnih granica
(The Family Chronicle on Outgrowing of Cultural and Historical Boundaries)
Autori
Franković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova 2
/ Senahid Halilović (gl. ur.), Sanjin Kodrić - Sarajevo : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012, 247-255
Skup
Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 25.05.2011. - 29.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
obiteljska kronika; povijest kao analeptički umetak; asocijativno pripovijedanje; vjerski običaji; transcendentalni svjetonazor; starozavjetni intertekst
(family cronicle; history as an analeptical inset; associative narration; religious customs; transcendental worldview; Old Testament intertext)
Sažetak
Roman Nebo na Zemlji Jasminke Domaš obiteljska je kronika kojoj su glavne nositeljice žene iz triju naraštaja zagrebačke židovske obitelji. Struktura romana je dvoslojna: na prvi pogled sasvim obična životna priča iz prvoga sloja asocijativnim se vezama učestalo prekida pričom o ljubavnoj prošlosti bake Haje, fotografkinje koju je posao odveo u Indiju, zatim pričom o ratnom djetinjstvu i odrastanju majke Ade te razmišljanjima njezine kćeri, djevojke Lior, koja se suočava sa životnim izborom (odabirom studija). Preplitanje svakodnevnice sa sjećanjima iz prošlosti ili s razmišljanjima o budućnosti uspostavlja se asocijativnom vrijednošću pojedinih motiva (uporabnih predmeta, hrane, društvenih i vjerskih običaja židovske i indijske kulture) te dnevnih situacija koje podsjećaju na neki od posebnih događaja iz prošlosti likova. Valja istaknuti duhovni odnos prema tragičnoj židovskoj sudbini tijekom Drugoga svjetskoga rata i seobama na koje je obitelj bila prisiljena. Ženski likovi romana i otac Hagaj prihvaćaju svoje postojanje kao nerazdruživ splet vlastitoga, pojedinačnoga života sa sudbinom Božjega, Izabranoga naroda, što je vidljivo u povezivanju vlastitih životnih situacija sa situacijama iz starozavjetnih priča. U duboku poštovanju prema daru života njihov odnos prema gubicima svoje obitelji i naroda nadilazi tragiku oslanjajući se na duhovni sustav židovske vjere i kabale, mističnoga učenja o Bogu i svijetu. Stoga obiteljska kronika nije postala pravom povijesnom kronikom, nego je prerasla u jedinstveno iskustvo svijeta i života kao dimenzije u kojoj supostoje sve vremenske kategorije, a ljubavlju se nadilaze sve kulturne granice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija