Naslov
Dubrovački katastri : tijek razvoja i mogućnosti istraživanja
(Dubrovnik Cadastres : Development Process and Research Opportunities)

Autori
Ipšić, Irena ; Lazarević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Kroatološka konferencija : Dubrovnik u hrvatskoj povijesti (4 ; 2015)

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.11.2015. - 18.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
katastar; zemljišne evidencije; vlasništvo; Dubrovačka Republika; Dubrovnik; Orebić
(cadastre; land records; property; Dubrovnik Republic; Dubrovnik; Orebić)

Sažetak
Povijest evidentiranja zemljišta i praćenja promjena na zemljištu može se pratiti od najranijih razdoblja postojanja dubrovačke komune. Fond općinskih nekretnina i sustavno vođenje općinskih najmova od 13. stoljeća potvrđuje napredno komunalno uređenje Dubrovnika u njegovoj najranijoj fazi i svjedoči o razvijenoj svijesti svih aspekata administrativnog, pravnog, fiskalnog i arhitektonsko-urbanističkog uređenja. Ovi dokumenti doduše, imaju fiskalno- administrativni karakter i razlikuju se od kasnijih zemljišnika. No, ubrzo nakon širenja teritorija Dubrovačke Republike, tijekom 14. i 15. stoljeća, za svako novostečeno područje izradila se detaljna izmjera i zemljišnik, odnosno uspostavila se zasebna javna knjiga u kojoj su razgraničeni općinski i privatni posjedi te je upisana podjela općinske zemlje. U radu se predstavlja povijest zemljišnika dubrovačkog područja počevši od prvog i najstarijeg u Hrvatskoj iz 1336. godine koji je dubrovačka vlada napravila odmah po preuzimanju pelješkoga teritorija, preko katastra Astareje i Dubrovačkog primorja iz 14. stoljeća i Konavala iz 15. stoljeća. Ovaj povijesni slijed bit će zaokružen predstavljanjem katastra Franje I. iz 19 stoljeća. Zemljišne evidencije, od najstarijih iz 14. stoljeća pa do onih u 19. stoljeću, predstavljaju pouzdan izvor za istraživanje prostora, ali i temeljna su podloga za proučavanje povijesti, demografske povijesti, političkih i društvenih procesa te gospodarskih odnosa. O mogućnostima austrijskog katastra kao izvora za istraživanje različitih aspekata društvenog i prostornog razvoja pokazat će se na primjeru Orebića. Također, na primjeru grada Dubrovnika, pokazat će se kako jedan ovakav izvor predstavlja uporišnu točku pomoću koje je moguće rekonstruirati vlasničke odnose i za razdoblja za koja ne postoje ovakve sustavne evidencije zemljišta i vlasništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA