Pregled bibliografske jedinice broj: 798425
Nacionalni pokret istarskih Hrvata i Slovenaca na prijelomu XIX. u XX. stoljeće i utemeljenje Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri 1902.
Nacionalni pokret istarskih Hrvata i Slovenaca na prijelomu XIX. u XX. stoljeće i utemeljenje Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri 1902. // Histria, 4 (2014), 29-100 (domaća recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 798425 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nacionalni pokret istarskih Hrvata i Slovenaca na prijelomu XIX. u XX. stoljeće i utemeljenje Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri 1902.
(National movement of Istrian Croatians and Slovenians at the turn of the 20th century, and the founding of Political Society for Croatians and Slovenians in Istria in 1902)
Autori
Klaić, Željko
Izvornik
Histria (1848-1183) 4
(2014);
29-100
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri ; Vjekoslav Spinčić ; Dinko Trinajstić ; Matko Laginja ; Naša sloga ; Obzor ; Narodni list ; talijanski liberali
(Political Society for Croatians and Slovenians in Istria ; Vjekoslav Spinčić ; Dinko Trinajstić ; Matko Laginja ; Naša sloga ; Obzor ; Narodni list ; Italian liberals)
Sažetak
Rezultati izbora za Istarski sabor na prijelazu stoljeća, kao i rezultati izbora za Carevinsko vijeće, ukazali su na zastoj u razvoju nacionalnoga pokreta istarskih Hrvata i Slovenaca. Oslabljene pozicije pokreta nisu se očitovale samo u političkim, već i u gospodarskim odnosima. Zbog prevladavanja toga stanja vodstvo je istarskih narodnjaka odlučilo 1902. pokrenuti vlastitu političku organizaciju Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri, što dakako nije značilo odustajanje od zajedničkoga rada i djelovanja s Političkim društvom Edinost iz Trsta oko raznih pitanja. Nastanak i djelovanje Političkoga društva ponajprije je išlo u smjeru širenja nacionalnoga pokreta i suprotstavljanja utjecaju talijanskih liberala. Središnji je dio Istre za Političko društvo bio vrlo važan, zato je društveno sjedište i uspostavljeno u Pazinu. Nakon učvršćenja pozicija u tom dijelu Istre mogla se uzimati u obzir mogućnost jačanja utjecaja u zapadnom dijelu poluotoka, u porečkom i pulskom kapetanatu. Međutim, zbog jakih pozicija talijanskih liberala u zapadnom dijelu Istre – čemu je pogodovao kurijalni izborni sustav – Političko društvo nije ondje moglo ostvarivati dobre izborne rezultate, to više što su talijanski liberali i u središnjem i u istočnom dijelu Istre imali svoje pristalice i ostvarivali utjecaj u općinskim upravama temeljem izbornih rezultata. To se može dosta jasno uočiti ako se usporedi etnički sastav stanovništva s rezultatima nekih općinskih izbora. U radu je prikazan i odnos istarskih narodnjaka prema socijaldemokratima i talijanskim socijalnim kršćanima. Prikazano je zalaganje istarskih narodnjaka na rješavanju pitanja liturgijskoga jezika, koje se smatralo dijelom sveukupnoga nacionalnog pitanja u koje su spadali širi društveni odnosi, kao i socijalno-ekonomski odnosi. U istraživanju su korišteni dokumenti C. i kr. poglavarstva u Pazinu pohranjeni u Državnom arhivu u Pazinu te dokumenti Rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Utemeljenjem i djelovanjem političke organizacije, utemeljenjem i djelovanjem gospodarske organizacije, djelovanjem kulturnih institucija te uz pomoć novoga izbornog zakona za bečki parlament (kada je temeljem općega izbornog prava Hrvatsko-slovenska narodna stranka na izborima 1907. ostvarila uspjeh) zastoj u razvoju nacionalnoga pokreta istarskih Hrvata i Slovenaca bio je prevladan.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
