Naslov
Razvoj Orebića u 19. stoljeću (prema katastru Franje I. kao izvoru za istraživanje urbanih, gospodarskih i demografskih prilika)
(Development of the village of Orebić during the 19th century (according to the cadastre from the reign of francis i. as the source for the research of urban, economic and demographic circumstances))

Autori
Ipšić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovništva

Mjesto
Dubrovnik

Datum
16.06

Godina
2012

Stranica
280

Mentor
Irena Benyovsky Latin

Ključne riječi
19. stoljeće; Orebić; Pelješac; austrijski katastar; gospodarski razvoj; prostorna preobrazba; demografska struktura; vlasništvo; obiteljski odnosi
(Austrian cadastre; economic development; spatial transformation; urban development; demographic structure; ownership; family relations)

Sažetak
U Orebiću je 1836. godine - u svrhu ujednačavanja poreznoga sustava - austrijska vlast izvršila katastarsku izmjeru zemljišta te je izrađena iscrpna dokumentacija koja, s današnjega stajališta, predstavlja neiscrpan izvor podataka i temeljna je podloga različitim povijesno-znanstvenim spoznajama o razvoju i potencijalima razvoja u 19. stoljeću. Razvijena pomorska djelatnost orebićkih obitelji utjecala je na mnoge aspekte društvenoga, gospodarskoga, prostornoga i demografskoga razvoja, kako u razdoblju Dubrovačke Republike, tako i kroz 19. stoljeće. Pod izravnim utjecajem pomorskoga kapitala u Orebiću su se dogodile mnoge promjene, od promjena u vlasničkoj strukturi i oslobađanja od kmetskih obveza preko razvoja poljoprivredne proizvodnje, izgradnje naselja i izgleda kuća do obiteljske imovine i obiteljskih odnosa. Sve navedene preobrazbe zrcale se u katastarskoj dokumentaciji analizom koje se dolazi do cjelovite slike prostorne strukture, društvenih osobitosti i kulture življenja. Proučavanjem naselja tipa Orebića istodobno se spoznaju obilježja i gradskoga i seoskoga načina života. Kuće okružene vrtovima pomorskih kapetana i brodovlasnika predstavljaju osnovni element u strukturni naselja. Njihovo je oblikovanje bilo pod izravnim utjecajem ladanjskih kompleksa dubrovačkih vlasteoskih obitelji, ali isto tako, putem pomorstva, pod snažnim utjecajima urbanih europskih i svjetskih trendova. Katastar predstavlja i najraniju sustavnu bazu podataka o stanovništvu. Svaki posjednik u katastarskim je upisnicima ubilježen imenom, prezimenom, vrlo često i imenom pokojnoga oca ili muža, svojim zanimanjem, kućnim brojem i mjestom prebivališta. U katastru se nalaze podaci o broju stanovnika, spolnoj i socijalnoj strukturi stanovništva, radnome potencijalu i migracijama, što ga čini jedinstvenom građom za istraživanje demografske strukture, socijalnih promjena i društvene dinamike. Kvantitativnom i kvalitativnom analizom katastarskih upisnika prate se promjene u obiteljskim odnosima, jačanje ili slabljenje pojedinih obitelji, povećanje ili smanjenje obiteljske imovine i običaji u nasljeđivanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA