Naslov
Ekonomski položaj poljoprivrednih gospodarstava Republike Hrvatske u uvjetima globalizacije svjetskog tržišta
(The economic situation of Croatian farms under the conditions of world market globalization)

Autori
Lončarić, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
11.01

Godina
2002

Stranica
198

Mentor
Baban, Ljubomir

Ključne riječi
poljoprivreda; Republika Hrvatska; globalizacija; integracije
(agriculture; Republic of Croatia; globalization; integrations)

Sažetak
Poljoprivreda u gospodarstvu svake, pa i naše zemlje zauzima strateški važan položaj. Danas je svijet globaliziran, a članstvo u pojedinim organizacijama za zemlje članice podrazumijeva obvezu ispunjenja pravila koje ta organizacija postavlja. Za budući položaj poljoprivrede naše zemlje od esencijalnog je značenja bilo pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 30. studenog 2000. godine, jer je time postala dio globaliziranog svjetskog poljoprivrednog tržišta. Cilj istraživanja bio je na osnovi analize utvrditi trenutan položaj poljoprivrede kod nas (analizirati čimbenike koji utječu na gospodarsko stanje, kao i poljoprivrednu proizvodnju te vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda), zatim analizirati integracijske i globalizacijske procese na svjetskom tržištu te u svjetlu tih spoznaja pokušati prognozirati položaj poljoprivrede kod nas ubuduće, kao i predložiti mogućnost njenog poboljšanja. Analiza gospodarskog stanja u poljoprivredi provedena je u razdoblju od 1991. do 1998., a pokazala je da je ono nezadovoljavajuće: poljoprivredne obradive površine u državnom vlasništvu imale su trend smanjenja, a rezultat su neefikasno provedenog tranzicijskog postupka ; obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja raspolažu s dvije trećine poljoprivrednih i 78 % obradivih površina susreću se s brojnim problemima: usitnjenost te mala prosječna veličina poljoprivrednog posjeda (3, 1 ha), intenzivno smanjivanje poljoprivrednog stanovništva u ukupnom (1991. godine poljoprivredno stanovništvo činilo je u ukupnom 9%), zatim povećanje starijih dobnih skupina unutar poljoprivrednog stanovništva (skupina iznad 54 godine činila je 45, 9%) ; pad stupnja mehaniziranosti te izuzetno nepovoljan odnos stope dobiti i kamatnih stopa. Analiza poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od 1991. naovamo pokazala je gotovo konstantan trend smanjenja proizvodnje gotovo svih analiziranih poljoprivrednih proizvoda, što se nepovoljno odrazilo i na vanjskotrgovinske aktivnosti pa je stopa pokrića uvoza izvozom kao i saldo bila pozitivna samo u 1992. i 1993. godini , a kasnije konstantno negativna. Pri tome su nam najznačajniji vanjskotrgovinski partneri u početku analiziranog razdoblja bili EU, a kasnije najbliži susjedi: Bosna i Hercegovina (izvoz) te Slovenija i Mađarska (uvoz). Nakon toga izvršena je teorijska analiza integracijskih i globalizacijskih procesa u svijetu, raščlamba najvažnijih regionalnih integracija u svijetu: EU, CEFTA i EFTA, kao i kronologija nastanka Svjetske trgovinske organizacije te njena ustrojba i pravila. Upravo je Svjetska trgovinska organizacija najznačajnija za ulazak poljoprivrede svake zemlje na svjetsko globalizirano tržište, jer se unutar nje nalazi Sporazum o poljoprivredi s uređenim pravilima i obvezama kojih se mora pridržavati svaka zemlja postavši njenom članicom. Naša je zemlja svrstana pod zemlju u razvoju, što podrazumijeva duži period prilagodbe i ispunjenja određenih uvjeta: smanjenja carina na poljoprivredne proizvode, smanjenje domaće potpore te subvencioniranog izvoza poljoprivrednih proizvoda. Daljnja analiza naših izvoznih šansi nakon ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju pokazala je da visina carina u zemljama uvoznicama ne igra odlučujuću ulogu, jer su naše proizvođačke cijene više od većine odabranih zemalja što naše proizvode čini međunarodno nekonkurentnim. To se prvenstveno odnosi na proizvode masovne proizvodnje (žitarice, meso, itd.). Naša šansa su proizvodi koje obilježavaju visoka kvaliteta i imidž kod kojih carinske barijere ne igraju presudnu ulogu. Položaj poljoprivrednih gospodarstava treba promatrati sa slijedećih stajališta: uvoza (smanjivanje carinske i bescarinske zaštite ima za posljedicu da je veći utjecaj inozemne konkurencije koja znači "oduzimanje" dijela domaćeg tržišta od domaćih proizvođača te proširenje asortimana roba na domaćem tržištu), proizvodnje (njeni su temeljni ciljevi u budućnosti povećanje produktivnosti, promjena strukture, brži opticaj kapitala te povećanje veza između komplementarnih proizvodnji), izvoza (izvoz predstavlja širenje tržišta za naše proizvođače, a značajne odrednice s njim povezanog pojma međunarodne konkurentnostisu produktivnost, realni intervalutarni tečaj, kritična masa roba na tržištu, izvoz specifičnih proizvoda te proizvodnja i izvoz zdrave hrane), znanost (ona u poljoprivredi Republike Hrvatske treba biti temeljna, razvojna i primijenjena) i mjere agrarne politike, koje u budućnosti trebaju uzeti u obzir specifičnosti poljoprivrede Republike Hrvatske i odrediti njen položaj u procesu globalizacije svjetskog tržišta. Naša zemlja je potpisala zahtjev za pristupanje CEFTA-i i EFTA-i, a ulaskom u neku od tih integracija (za šta je ulazna karta bilo pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji) za očekivati je da će se povećati investicije koje će, uz provođenje strategije nacionalnog razvitka, pomoći oporavku naše poljoprede i cjelokupnog gospodarstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA