Naslov
Utjecaj nivoa proteina i spola u tovu svinja
(The effect of protein levels and gender in pigs)

Autori
Steiner, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
21.03

Godina
2003

Stranica
56

Mentor
Domaćinović, Matija

Ključne riječi
tov ; svinja ; protein
(fattening ; pigs ; protein)

Sažetak
Iz jednog odgajivališta veće svinjogojske farme u Slavoniji odabrano je 120 životinja-60 kastrata i 60 ženskih grla, te podijeljeno po spolu i nivou sirovog proteina u skupine po 10 svinja. Životinje su tropasminski križanci VJ (veliki jorkšir) x ŠL (švedski landras) x P (pietren). Životinje odabrane za pokus podijeljene su 3 skupine, koje su karakterizirane različitim nivoom sirovog proteina u krmnim smjesama. U skupini I - 17/15% sirovog proteina, u skupini II - 16/14% sirovog proteina, a u skupini III - 15/13% sirovog proteina. U svakoj skupini bile su dvije podskupine karakterizirane prema spolu. U prvom dijelu pokusa životinje su hranjenje do 60 kg gotovim krmnim smjesama na nivou 17, 16 i 15% sirovih proteina, a u drugom dijelu pokusa do završne mase oko 100 kg, krmnim smjesama na nivou 15, 14 i 13% sirovih proteina. Metabolička energija je bila ujednačena između skupina, za prvi period oko 13, 38 MJ, a za drugi period oko 12, 96 MJ. U ponovljenom pokusu nivo proteina je ostalo isti, ali umjesto gotovih krmnih smjesa koristili su se obroci silirane kukuruzne prekrupe s dopunskom krmnom smjesom na nivou 35% bjelančevina. Svinje su hranjene i napajane po volji vodom iz automatskih pojilica. Tijekom ovog dijela pokusa pratila se masa životinja i dnevni prirasti, te prosječan dnevni utrošak hrane i konverzija hrane po razdobljima tova. Mase svinja kontrolirane su na početku pokusa te na kraju pvog razdoblja tova na drugi, kod mase 60 kg i na kraju pokusa. Po završetku tova svinje su upućene na klanje gdje je izvršena analiza mase polovica, debljina leđne slanine, te metodom ''dvije točke'' izvršen je proračun postotka mesa u polovicama. Cijena koštanja kg prirasta izračunata je na na osnovi cijene koštanja kg hrane i prirasta po životinji. Tjelesne mase na početku i kraju tova nisu pokazale statistički značajne razlike (P>0, 05) što je bilo i u skladu sa očekivanim rezultatima. Razlog je što su ženski tovljenic držani 7 dana duže u tovu, da bi postigli približnu masu kao i muški tovljenici. Dnevni prirast svinja u tovu kretao se u početnom razdoblju od najnižeg u skupini III, a iznosio je 602g, do najvišljeg u skupini I gdje je bio 656g. U završnom razdoblju najveći prirast je bio 677g u skupini III, a najniži 635g u skupini I. Ni u jednom razdoblju nisu primijećene statistički značajne razlike (P>0, 05). Najmanja varijacija bila je u ukupnom prosjeku gdje je iznosila svega 0, 8%. Dnevni prirasti svinja po spolu pokazali su statistički značajne razlike u početnom (P<0, 05) i završnom dijelu tova (P<0, 05). U ukupnom prosječnom prirastu pokazale su se statistički vrlo značajne razlike (P<0, 01). Dnevni utrošak hrane nije pokazao značajne razlike između skupina ni u jednom razdoblju, a najveća varijacija u prosjeku bila je do 3, 03%. Razlike u konverziji hrane bile su najveće u prvom razdoblju (10, 6%) između skupine I i skupine III. Te razlike su se kasnije smanjile da bi u prosjeku bile u granici do 3, 52%. Dnevni utrošak hrane bio je neznatno veći u muških tovljenika u prvom i drugom razdoblju te ukupno, u odnosu na ženske tovljenike. Utrošak hrane po jedinici prirasta bio je veći u nazimca, ukupno i po razdobljima. Dobiveni rezultati klaoničkih obilježja svinjskih polovica nisu pokazali statistički značajne razlike (P>0, 05) kod tovljenika hranjenih krmnim smjesama s različitim nivoom sirovih proteina. Nazimice su imale statistički vrlo značajno: veću masu polovica (P<0, 01), manju debljinu leđne slanine (P<0, 01), veći udio mišićnog tkiva u polovicama (P<0, 01), te veći postotak mesa (P<0, 01). Cijena koštanja kg hrane pokazuje da je najskuplja krmna smjesa ujedno i smjesa s najvišljim nivoom sirovog proteina, a cijena je iznosila 1, 61kn/kg. Vidljivo je da cijena simetrično opada s smanjenjem udjela sirovog proteina u smjesi ; s max. 1, 61 kn u krmnoj smjesi s 17% sirovog proteina, na min. 1, 34 kn u smjesi s 13% sirovog proteina. Cijena koštanja kg prirasta bila je u prvom dijelu tova najviša u skupini III s nivoom sirovog proteina 15%, a najniža u skupini II s nivoom sirovog proteina 16%. U drugom dijelu tova najjeftiniji kg. prirasta je imala skupina III s nivoom 13% sirovog proteina. Ukupno cijena koštanja kg. prirasta bila je najniža u skupini III s nivoom sirovog proteina 15/13%. Za preporučiti je da se u prvom dijelu tova životinje hrane s obrocima koji sadrže veći nivo sirovih proteina (16%), dok bi se u drugom razdoblju mogao smanjiti udio sirovih proteina u krmnim smjesama na 13%. Cijena koštanja kilograma prirasta bila je 4, 85% viša u ženskih tovljenika, nego u muških tovljenika. Osnovni razlog je u lošijoj konverziji hrane ženskih tovljenika u odnosu na muške tovljenike. Na osnovi cijena moglo bi se zaključiti da je tovni uzgoj muških tovljenika isplativiji, nego ženskih. Međutim ne smijemo zaboraviti i klaonička obilježja koja su bila kompletno na strani ženskih tovljenika, te su pokazala bolji odnos tkiva i manji postotak slanine nego muški tovljenici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA