Pregled bibliografske jedinice broj: 798114
Ekumenska povelja (Charta Oecumenica). Prikaz i tumačenje
Ekumenska povelja (Charta Oecumenica). Prikaz i tumačenje // Služba Božja, 53 (2013), 2; 134-155 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 798114 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekumenska povelja (Charta Oecumenica). Prikaz i tumačenje
(Ecumenical Declaration (Charta Oecumenica). Representation and interpretation)
Autori
Macut, Ivan
Izvornik
Služba Božja (0037-7074) 53
(2013), 2;
134-155
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Charta oecumenica; KEK; CCEC; crkve u Europi; jedinstvo
(Charta Oecumenica; KEK; CCEC; the Church in Europe; unity)
Sažetak
Charta Oecumenica potpisana je 22. travnja 2001. god. u Strasbourgu. Potpisali su je dvojica predsjednika kardinal Miloslav Vlk (CCEC) te mitropolit Jérémije (KEK). Dokument sadržava uvod i tri tematska dijela: 1. Vjerujemo u jednu svetu, katoličku i apostolsku Crkvu ; 2. Na putu prema vidljivom jedinstvu crkava u Europi ; 3. Naša zajednička odgovornost u Europi. U uvodu se kaže kako dokument nema učiteljsko-dogmatski niti crkveno-pravni značaj. U prvom tematskom dijelu govori se o zajedničkom temelju, a to je ispovijest vjere prema Nicejskocarigradskom saboru (381.). Unatoč tome, među crkvama, ipak, postoje različita poimanja o tome koja je crkva ona prava. U prvom se dijelu, nadalje, ističe i uzajamno priznavanje krštenja te se govori o euharistijskom zajedništvu. Drugi dio sastoji se od nekoliko poglavlja. Prvo je poglavlje posvećeno temi: Zajedno naviještati evanđelje. Naviještanje evanđelja ne smije biti obilježeno sebičnim interesima, nego mora biti prožeto ljubavlju prema čovjeku. Obraćenje drugih ne smije biti potaknuto teškim materijalnim stanjem ljudi, nego je ono rezultat slobodne odluke. Dokument, nadalje, kaže kako kršćani trebaju uvidjeti da jedni drugima nisu neprijatelji, nego smo svi braća u Kristu. Crkve moraju zajedno djelovati, moliti te nastaviti međusobne dijaloge na svim razinama. Treći dio dokumenta u prvoj temi govori o tome kako je potrebno da crkve u Europi pomognu kako bi se razvilo političko i etičko jedinstvo. Kulturološku, nacionalnu i vjersku raznolikost crkve doživljavaju kao bogatstvo te je zato potrebno nastaviti dijalog sa židovima, islamom te ostalim svjetskim religijama i drugačijim svjetonazorima. Iz dokumenta jasno proizlazi kako dijalog nema alternativu te je s njim potrebno i nastaviti. Uz dijalog, tu je i zajednička molitva i zajedničko djelovanje na svim područjima ljudskog života. Sve ovo može ubrzati proces ujedinjenja crkava koje su već jedno u Kristu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
