Pregled bibliografske jedinice broj: 798097
Hans Urs von Balthasar i teologija povijesti. Isus Krist universale concretum et personale in re
Hans Urs von Balthasar i teologija povijesti. Isus Krist universale concretum et personale in re // Služba Božja, 52 (2012), 3; 341-366 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 798097 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hans Urs von Balthasar i teologija povijesti. Isus Krist universale concretum et personale in re
(Hans Urs von Balthasar and theology of history. Jesus Christ universale concretum et personale in re)
Autori
Macut, Ivan
Izvornik
Služba Božja (0037-7074) 52
(2012), 3;
341-366
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
teologija povijesti; vrijeme; Isus Krist središte povijesti; universale concretum
(theology of history; time; Jesus Christ – the centre of history)
Sažetak
Ovaj je rad podijeljen na dva dijela. U prvom je dijelu riječ o nastanku i značenju teologije povijesti koja nastaje relativno kasno, tek u XX. stoljeću. Na izazove upućeni teologiji, potaknuti europskim historicizmom, marksizmom i evolucionizmom, prvi su odgovorili protestanti. S katoličke strane dvojica su teologa koji su se prvi počeli baviti ovim pitanjima: Gottlieb Söhngen i Jean Daniélou. Bog se u povijesti objavljuje ljudima te ta objava također ima svoju povijest. Ova povijest o kojoj govori objava jest povijest spasenja. Budući da je Bog u potpunosti različit i uvijek superiorniji od čovjeka i svijeta, njegovo trajno djelovanje, na neki način skriveno ljudskim očima, ne može biti prepoznato jednostavnom analogijom s drugim povijesnim događajima, nego se to djelovanje može prepoznati kao takvo samo u vjeri koja u događaju (factum) prepoznaje otajstvo (mysterium). Kad je riječ o povijesti i spasenju koje se u njoj događa, mora se paziti o još jednoj bitnoj činjenici, a to je vrijeme. Za Novi zavjet središte vremena ne nalazi se u budućnosti, nego u prošlosti. Središte je vremena u vremenu Isusa Krista i apostola. Odlučujuća se bitka već dogodila, kako to kaže Oscar Cullmann. U križu i uskrsnuću Isusa Krista dogodila se odlučujuća bitka (The Victory Day). Drugi dio rada govori o Balthasaru i njegovoj teologiji povijesti. Balthasar kaže da je Isus proživljavao vrijeme na tri načina: ne preduhitrivši Očevu volju, ispunivši Očev projekt dio po dio te ispunjajući Očev projekt kao trajno ‘da’ Ocu u Duhu Svetome. Imati vrijeme za Isusa znači imati vrijeme za Boga. Stoga je Sin, koji u svijetu ima vrijeme za Boga, izvorno mjesto u kojem Bog ima vrijeme za svijet. Bog nema drugog vremena za svijet osim u Sinu, ali u njemu ima sve vrijeme. U njemu ima vrijeme za sve ljude i sva stvorenja. Zbog čega je potrebno vrijeme Crkve? Balthasar kaže kako imamo vrijeme u kojem se Bog u Isusu Kristu objavio svijetu. Potrebno je vrijeme u kojem će objava biti prenesena i shvaćena. Isus Krist jest središte cijele povijesti. Međutim, kako nešto univerzalno, kao što je Bog, može biti u središtu nečega što je djelomično? Balthasar terminom universale concretum želi objasniti da je Bog u konkretnoj osobi Isusu Kristu ušao u našu ljudsku povijest te je Isus Krist universale concretum et personale in re.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija