Naslov
Djelatnost Vjekoslava Spinčića u Političkom društvu za Hrvate i Slovence u Istri (1902.-1908.)
(The work of Vjekoslav Spinčić in the Political Society for Croats and Slovenes in Istria (1902-1908))

Autori
Klaić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.07

Godina
2011

Stranica
386

Mentor
Strecha, Mario

Ključne riječi
Vjekoslav Spinčić ; Dinko Trinajstić ; Matko Mandić ; Matko Laginja ; Stjepan Radić ; Naša sloga ; Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri ; skupštine ; općinski izbori ; opće izborno pravo ; izborna reforma za Istarski sabor ; talijanski liberali.
(Vjekoslav Spinčić ; Dinko Trinajstić ; Matko Mandić ; Matko Laginja ; Stjepan Radić ; Naša sloga ; Political Society for Croats and Slovenes in Istria ; assemblies ; county elections ; general election right ; election reform for Istrian parliament ; Italian liberals.)

Sažetak
Zbog prevladavanja poteškoća u razvoju nacionalnoga pokreta istarskih Hrvata i Slovenaca na prijelomu XIX. u XX. st., vodstvo istarskih narodnjaka odlučilo je pokrenuti vlastitu političku organizaciju 1902., što dakako nije značilo odustajanje od zajedničkog rada i djelovanja s Političkim društvem Edinost iz Trsta oko raznih pitanja. Rezultati izbora za Istarski sabor na prijelazu stoljeća kao i rezultati izbora za Carevinsko vijeće 1897. i 1901., ukazuju na zastoj u razvoju nacionalnoga pokreta. Oslabljene pozicije pokreta nisu se očitovale samo u političkim, već i u gospodarskim odnosima. Utemeljenje i djelovanje političke organizacije, utemeljenje i djelovanje gospodarske organizacije, djelovanje kulturnih institucija, uz neizostavno donijeti novi izborni zakon za bečki parlament kada je temeljem općeg izbornog prava Hrvatsko- slovenska narodna stranka na izborima 1907. ostvarila uspjeh, zastoj u razvoju nacionalnoga pokreta bio je prevladan. Na prijelomu stoljeća osnažene su pozicije talijanskih liberala, a oni ih u vrijeme utemeljenja Političkog društva za Hrvate i Slovence u Istri i prvih godina njegovog djelovanja, žele, oslanjajući se na istrijsnki pokret Ivana Krstića, utvrditi i proširiti upravo u središnjim i istočnim dijelovima pokrajine gdje političku organizaciju namjerava izgraditi novoutemeljeno društvo. Popis članova Političkog društva upravo ukazuje na Pazin i Pazinštinu od kuda se kretalo s utvrđivanjem organizacije na terenu. Međutim su se u radu organizacije javljale razne poteškoće, gdje su se voditelji pokreta od samog početka bavili pitanjem pomanjkanja kadra koji je na terenu trebao predvoditi aktivnost. Djelovanjem Političkog društva te utemeljenjem središnje Gospodarske sveze za Istru u Puli 1903., kao i radom raznih zadružnih organizacija koje su stvarale uvjete ekonomske neovisnosti seljaštva a time i omogućile izražavanje vlastite njegove volje kod raznih izbora, vodilo je nacionalni pokret u smjeru prevladavanja poteškoća. Nakon održanih izbora na prijelomu stoljeća, koji su ukazivali na slabljenje pozicija istarskih Hrvata i Slovenaca, talijanski će nacionalni liberali biti zainteresirani za općinske izbore koji se održavaju tijekom 1902., 1903. i 1904., kako bi nastavili s ostvarivanjem uspješnih izbornih rezultata i kako bi nastavili s potiskivanjem utjecaja Narodne stranke. Spomenuti općinski izbori ovdje u tekstu, uzeti su u obzir jer su oni primjer izrazitog djelovanja pokreta Ivana Krstića koji je uz pomoć talijanskih liberala pokušao potisnuti utjecaj Narodne stranke iz središnje Istre te njenih istočnih prostora, neposredno u vremenu prvih godina djelovanja Političkoga društva. Pokret je to koji će ubrzo i oslabiti a smrću svog voditelja i nestati. Ali bio je to pokret koji je na posljednjim državnim izborima liberalima donio značajne izborne glasove. Treba reći da djelovanje Ivana Krstića nije vezano za one općine gdje su talijanski liberali imali osiguranu izbornu većinu, pogotovo one u zapadnim dijelovima pokrajine, premda se može pretpostaviti da je osobno zalazio u te sredine. Ipak se njegovo djelovanje protezalo u prvom redu na istočne dijelove pokrajine s otocima, pogotovo kastavsko-liburnski prostor i unutrašnji središnji dio pokrajine. Tinjanski izbori uzeti su u obzir zbog hrvatskih kritičara tek nedavno utemeljenog Političkog društva, a koji su smatrali da je riječ o slabljenju pozicija nacionalnog pokreta, koje se poraznim izbornim rezultatima u Tinjanu samo nastavljaju, izbornih rezultata koje će pristalice Ivana Krstića potpomognute talijanskim liberalima smatrati svojim uspjehom. Izbori u Roču uzeti su u obzir jer Narodna stranka nikada nije imala prije tu općinsku upravu. Izbori u Oprtlju bili su primjer pokušaja da se uspostavi neki dogovor među suprotstavljenim stranama. Nastanak i djelovanje Političkoga društva ponajprije ide u smjeru širenja nacionalnoga pokreta i suprotstavljanja utjecaju talijanskih liberala. Svakako da je središnji dio Istre za Političko društvo bio vrlo važan, zato je društveno sjedište i uspostavljeno u Pazinu. Nakon učvršćenja pozicija u središnjem dijelu Istre, mogla se uzimati u obzir mogućnost jačanja utjecaja u zapadnom dijelu poluotoka, porečkom i pulskom kapetanatu. Međutim, zbog jakih pozicija talijanskih liberala u zapadnom dijelu Istre – čemu je pogodovao kurijalni izborni sustav – Političko društvo nije tu moglo ostvarivati dobre izborne rezultate, to više što su talijanski liberali i u središnjem i u istočnom dijelu Istre imali svoje pristalice i ostvarivali utjecaj u općinskim upravama temeljem izbornih rezultata. To se može dosta jasno uočiti ako se usporedi etnički sastav stanovništva s rezultatima nekih općinskih izbora. U radu je prikazan i odnos istarskh narodnjaka prema socijalistima i talijanskim kršćanskim socijalima. Prikazano je zalaganje istarskih narodnjaka na riješavanju pitanja liturgijskog jezika u bogoslužju, a koje se smatralo dijelom sveukupnog „narodnog“ pitanja u koje su spadali širi društveni odnosi kao i socijalno-ekonomski odnosi. Rad je političko- povijesna studija s elementima koji zadiru u pravno, ekonomsko te statističko-demografsko područje, ili područje religijskog kao što je bilo aktualno pitanje liturgijskog jezika u bogoslužju. U istraživanju su korišteni dokumenti C. kr. poglavarstva u Pazinu, građe pohranjene u Državnom arhivu u Pazinu te dokumenati Rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA