Pregled bibliografske jedinice broj: 797740
Treba li nam Protokol broj 16 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?
Treba li nam Protokol broj 16 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda? // Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća : zbornik radova s međunarodnog savjetovanja, [Split], 19. i 20. studenog 2015. godine / Vesna Rijavec... [et al.]. (ur.).
Split, 2015. str. 331-355 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 797740 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Treba li nam Protokol broj 16 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?
(Do we need Protocol no. 16 to the European convention for the protection of human rights and fundamental freedoms?)
Autori
Knol Radoja, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća : zbornik radova s međunarodnog savjetovanja, [Split], 19. i 20. studenog 2015. godine
/ Vesna Rijavec... [et al.]. - Split, 2015, 331-355
Skup
Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.11.2015. - 20.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Europski sud za ljudska prava; Protokol broj 16; savjetodavna mišljenja; Europski sud pravde; prethodni postupak
(European Court of Human Rights; Protocol No. 16; advisory opinions; Court of Justice; preliminary ruling proceedings)
Sažetak
Od stupanja na snagu Protokola br. 2 1970. godine, Europski sud za ljudska prava (dalje: ESLJP) pored primarne nadležnosti u spornim pitanjima, ima također nadležnost i za davanje savjetodavnih mišljenja. Ova je mogućnost, međutim, rijetko korištena, a razlog tomu je, prije svega, usko definiran krug osoba koje mogu tražiti mišljenje, kao i nesigurnosti u svezi pravnih pitanja koja se mogu postaviti. Zbog toga je savjetodavna nadležnost Suda u praksi imala mali značaj. Sukladno Protokolu broj 16 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda najviši nacionalni sudovi mogu ESLJP-u postaviti pitanja o svim važnim aspektima tumačenja Konvencije. ESLJP potom na postavljena pitanja može dati savjetodavno mišljenje koje za sudove nije obvezujuće. Protokol broj 16 otvoren je za potpisivanje u listopadu 2013. godine, a donesen je sa svrhom postizanja dva cilja: da se pridonese rasterećenju ESLJP-a kao i da se poveća interakcija između tog Suda i nacionalnih sudova. S obzirom na svrhu donošenja Protokola broj 16, cilj je ovog rada preispitati postupak davanja savjetodavnih mišljenja uspostavljen tim Protokolom. Postupak će se preispitati usporedbom s već, moglo bi se reći, uhodanim prethodnim postupkom tumačenja prava Europske unije pred Europskim sudom pravde radi procjene njegovih utjecaja i učinaka. Na kraju rada, temeljem provedene analize, dolazi se do zaključka da, unatoč postojanju ambicije da se rastereti ESLJP, mehanizam ostvarenja navedenih ciljeva osmišljen Protokolom broj 16, vjerojatno neće zadovoljiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo