Pregled bibliografske jedinice broj: 797433
Trasiranje podzemnih tokova u dinaridskom kršu naftionatom i „slučajno“ trasiranje solju
Trasiranje podzemnih tokova u dinaridskom kršu naftionatom i „slučajno“ trasiranje solju // 5. hrvatski geološki kongres - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2015. str. 76-77 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 797433 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trasiranje podzemnih tokova u dinaridskom kršu naftionatom i „slučajno“ trasiranje solju
(Groundwater tracing experiment in Dinaric karst using naphtionate and “surprise” tracing by salt)
Autori
Frangen, Tihomir ; Terzić, Josip ; Kresnik, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
5. hrvatski geološki kongres - Knjiga sažetaka
/ Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 76-77
ISBN
978-953-6907-50-2
Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
krška hidrogeologija; trasiranje podzemnih tokova; zaštita podzemnih voda
(karst hydrogeology; tracing experiment; groundwater protection)
Sažetak
Krški teren desne obale rijeke Zrmanje u području vodozahvata u Muškovcima (kaptaža izvora Dorinovac, Čavlinovac i Sekulića vrelo), te površinskog vodozahvata Berberov buk, karakteriziran je relativno strmim padinama južnog Velebita. Teren je izrazito okršen. Postoji veliki broj trasiranja iz područja Gračaca u Lici koja su ukazala na brze podzemne veze s razmatranim izvorima. Međutim, nisu poznate brzine s južnih padina Velebita gdje nema ponora, nego samo okršena i razlomljena stijenska masa. Stoga se radi boljeg projektiranja vodozaštite odlučilo trasirati s potencijalno najopasnijeg zagađivača – državne ceste D27 između Gračaca i Obrovca (Sl. 1). Traser, 20 kg naftionata 74%-tne čistoće, ubačen je u odvod/kanal uz samu cestu D27, 5.2.2015. u 21:10. Točno u tom trenutku počela je padati kiša, što se i čekalo. Postignuti su izvrsni rezultati, voda je dobivena na izvorima Sekulića vrelo i Žukve, a nije na najistočnijoj Dobarnici i najzapadnijoj Čavlinskoj pećini. Preko kontrole u kaptaži Dolac jasno je kako je najvjerojatnije stigla i na Dorinovac i Čavlinovac. Na Slici 2. prikazan je rezultat trasiranja preklopljen s vrijednostima elektrovodljivosti (EC), temperature (T) i mutnoće u skupnoj vodi kaptaže Dolac (gdje se kanaliziraju vode svih zahvaćenih izvora). Dobivene su prividne brzine podzemnog toka od 2, 1 do 2, 6 cm/s što će značajno unaprijediti planiranje vodozaštite ovog važnog krškog vodnog resursa. No osim tog rezultata, posebno zanimljiva okolnost koja odmah upada u oči jest savršeno preklapanje porasta EC vrijednosti s pikovima pojave trasera na izvorima. To treba povezati s dvije činjenice: (1) traser je ubačen točno u trenutku početka kiše, i (2) traser je ubačen u veljači kada se ova cesta obilno soli radi otapanja snijega i leda. Inače bi vodni val trebao razrijediti vodu i EC bi se trebala smanjiti u vrhu vodnog vala kiše, no ovdje je upravo obratno jer je sol bačena na cestu zapravo bila drugi traser, koji je dao istovjetan rezultat kao i naftionat. Ovakva spoznaja znači da se u sličnim terenima gdje je pretpostavljena (ili već dokazana) veza izvorske vode s odvodnim sustavom ceste, potrebno samo čekati jaču kišu u zimskom razdoblju i zabilježiti točno vrijeme njenog početka. Zatim treba na izvoru mjeriti EC automatskim mjeračem (loggerom) sa što manjom vremenskom rezolucijom. Ovakva procedura je daleko jeftinija od klasičnog trasiranja, te se može često i ponavljati – npr. dobivati vrijednosti brzina podzemnih tokova pri različitim intenzitetima kiše. Za takvu namjenu sve može biti automatizirano – potrebni su samo logger na izvoru i logger (kišomjer) negdje uz odvod ceste. Gotovo da nije potreban terenski rad, osim postavljanja opreme na početku sezone soljenja i preuzimanja opreme i rezultata na proljeće. Rezultati se danas mogu i telemetrijski slati u ured na primjerice dnevnoj razini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Brkić, Željka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski geološki institut