Naslov
Tehnološko tehnički činitelji i ekonomski rezultati pri uzgoju kukuruza poduzeća Novi agrar d.o.o. pc ratarstvo Ovčara
(Technological technical factors and economic results in growing corn company New agrar doo pc field Ovčara)

Autori
Žibret, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
04.10

Godina
2010

Stranica
78

Mentor
Prof. dr. sc. Mladen Jurišić

Neposredni voditelj
Prof. dr. sc. Mladen Jurišić

Ključne riječi
kukuruz ; uzgoj ; rezultati
(corn ; breeding ; results)

Sažetak
Kukuruz je, uz pšenicu i rižu, jedna od tri vodeće poljoprivredne kulture u svijetu, te se sije na oko 140 milijuna hektara. Vodeći proizvođači kukuruza u svijetu 2009. godine su bili SAD i Kina, dok je u Hrvatskoj je u 2009. godini proizvedeno 2.168.000 tona kukuruza na 297 tisuća hektara. Optimalna temperatura tla za rast i ratvoj kukuruza ja 20°C do 28°C. Kukuruz je biljka kratkog dana, te je za uspješan rast i razvoj kukuruza potrebna određena kakvoća i intenzitet osvjetljenja. Transpiracijski koeficijent kukuruza iznosi 250-270. Kukuruz najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, slabo kisele ili neutralne reakcije, dobrog toplinskog, vodnog i zračnog režima. Kukuruz se sije na velikim površinama, pa u suženoj strukturi proizvodnje dolazi u užem plodoredu ili čak u monokulturi i tolerantan je na uzgoj u monokulturi. Dobre predkulture za kukuruz jesu jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, krumpir, šećerna repa, suncokret, uljana repica pa i strne žitarice. Osnovna obrada za kukuruz provodi se oranjem na dubini od 25 do 35 cm. Najbolje je ako se sjetva kukuruza obavi u optimalnom agrotehničkom roku. To je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske od polovice travnja do kraja travnja, a za istočni dio Hrvatske od 10. travnja do 25 travnja. Na težim, vlažnijim i hladnijim tlima sije se na 4-5 cm dubine, dok se na sušim i lakšim, te toplijim tlima sije dublje (5-7 cm). U većini naših proizvodnih područja gustoća usjeva hibrida kukuruza kreće se unutar raspona od 35.000-40.000 pa do 75- 80.000 biljaka/ha. Poslije pravilno obavljene sjetve slijedi niz agrotehničkih zahvata od sjetve pa do berbe odnosno žetve koje uključuju međurednu kultivaciju, zaštitu od korova, štetnika i bolesti. Među najvažnije i najčešće štetnike kukuruza ubrajaju se: žićnjaci, sovice pozemljuše, siva kukuruzna pipa, kukuruzna zlatica, kukuruzni moljac, kukuruzna sovica. Najčešće bolesti kukuruza su: palež klijanca, trulež korijena, stabljike i klipa, te mjehurasta snijet. Kukuruz jednolično sazrijeva i obično se ne osipa pa se berba obavlja u punoj zriobi. Kukuruz se može brati u klipu ili u zrnu. Na PC Ratarstvu Ovčara kukuruz je sa 1464 ha zasijanih površina najzastupljenija kultura, od čega merkantilni kukuruz zauzima 785 ha. U sezoni 2008./09. ukupni troškovi proizvodnje 1 ha kukuruza iznosili su 7.566, 13 kn, dok je vrijednost proizvodnje bila 8.714, 00 kn. Dobit je isnosila 1.147, 87 kn. Prosječni prinos iznosio je 9, 73 t/ha vlažnog, a 9, 10 t/ha suhog zrna.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA