Naslov
Nacrt obnove moralne teologije u svjetlu kristocentričnog ustrojstva moralne antropologije prema nauku Drugoga vatikanskog koncila
(Tracing of moral theology in the light of Christocentric conformation of moral anthropology according to the teaching of the Second Vatican Council)

Autori
Smiljanić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.01

Godina
2016

Stranica
120

Mentor
Matulić, Tonči

Ključne riječi
Drugi vatikanski koncil; obnova moralne teologije; kristološka moralna antropologija u Gaudium et spes; biblijsko utemeljenje morala; istina; slika Božja; Krist – Novi Adam; Novi zakon ljubavi; kristologija utjelovljenja i vazmenog otajstva; Krist – Alfa i Omega.
(The Second Vatican Council; renewal of moral theology; Christologic moral anthropology in Gaudium et spes; biblical foundation of moral; image of God; Christ – New Adam; New law of love; Christology of incarnation and paschal mystery; Christ – Alpha and Omega)

Sažetak
Katolička moralna teologija nakon Drugoga vatikanskog koncila predstavila se svijetu u obnovljenoj viziji svoga poslanja i djelovanja. Iznijela je na vidjelo jasnije nego u prijašnjim vremenima svoje neiscrpno bogatstvo moralne tradicije. Snažnije je istaknula središte kršćanskog moralnog nauka, a to je osoba i spasenjsko djelo Isusa Krista. Koncilska vizija moralne teologije bitno je kristocentrički strukturirana u svom polazištu i dolazištu. Moralni nauk Crkve stavlja glavni naglasak na kristološko načelo moralno-etičkog djelovanja. Time je istaknuto kristološko obilježje antropologije. Antropologija svoje ispunjenje nalazi samo u kristologiji. Krist je novi i savršeni čovjek u kojem smo postali nova stvorenja. Ta činjenica je od presudne važnosti za ostvarenje kršćanskog poziva i života u Kristu snagom Duha Svetoga. Od Krista, Novog Adama polazi i kristološko utemeljenje moralne antropologije u Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes. Obnova moralne teologije kako ju je usmjerio Koncil nalazi svoje ostvarenje u kristocentrički strukturiranoj moralnoj antropologiji, odnosno u konkretnom moralnom djelovanju koje se ostvaruje nasljedovanjem Evanđelja. Kršćanski moral ima svoje utemeljenje u osobi Isusa Krista, koji je jedini odgovor na svako moralno-etičko pitanje, kao i na pitanje svih pitanja, a to je ono: što je čovjek? Ne samo da je Krist odgovor na svako moralno-etičko pitanje, nego on je jedino mjerilo i kriterij moralno-etičkog ponašanja. On je egzemplarni čovjek i objava autentičnog čovještva, koje se može otkriti samo u svjetlu kristologije. Krist je tumačenje svakog aspekta kršćanske antropologije i antropologije općenito. On je jedina i jedincata norma čitave moralne stvarnosti. Kristov Novi zakon ljubavi je kriterij kršćanskog moralnog nauka i djelovanja. Čovjekov cjeloviti poziv zrcali se u življenju Novog zakona ljubavi u kojem se potvrđuje da je čovjek biće vjere, nade i ljubavi. Življenjem božanskih kreposti očituje se život u Kristu i Duhu, što je specifičnost kršćanskog morala. U kršćanskom moralnom djelovanju potvrđuje se temeljna istina kršćanske antropologije, a to je da je čovjek stvoren na sliku Božju i otkupljen na sliku Kristovu. U teologiji stvaranja potvrđuje se već ustrojstvo čovjeka kao nove kvalitete u redu stvaranja iz kojeg se zrcali čovjekov cjeloviti poziv na kojeg ga Bog u Kristu poziva. Katolička moralna teologija u svjetlu Koncila stoji kao putokaz za ispravno moralno djelovanje i za neprestano produbljivanje i oblikovanje kršćanske egzistencije kao novog života u Kristu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA