Pregled bibliografske jedinice broj: 796822
Poetika Frane Petrića
Poetika Frane Petrića, 2013., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 796822 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poetika Frane Petrića
(Frane Petrić's Poetics)
Autori
Metesi Deronjić, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.01
Godina
2013
Stranica
222
Mentor
Martinović, Ivica ; Fališevac, Dunja
Ključne riječi
Frane Petrić; Lorenzo Giacomini; Annibale Romei; Cesare Cremonini; Iacopo Mazzoni; Torquato Tasso; Giovanni Paolo Lomazzo; Gregorio Comanini; Camillo Pellegrino; Federico Zuccaro; poetika; teorija likovne umjetnosti; ikastičko i fantastičko oponašanje; ingegno; furore; concetto; finzione; disegno
(Frane Petrić; Lorenzo Giacomini; Annibale Romei; Cesare Cremonini; Iacopo Mazzoni; Torquato Tasso; Giovanni Paolo Lomazzo; Gregorio Comanini; Camillo Pellegrino; Federico Zuccaro; poetics; visual art theory; icastic and fantastic imitation; ingegno; furore; concetto; finzione; disegno)
Sažetak
Istraživanje poetičke teorije Frane Petrića u ovom radu odnosi se na cjelinu njegova djela od najranijeg spisa Lettura sopra il sonetto del Petrarca La gola, e ’l sonno (1551) do sustavnoga djela Della poetica (1586–1588), a uključuje i odnose s Lorenzom Giacominijem i Annibaleom Romeiem te polemiku s Cesareom Cremoninijem, Torquatom Tassom i Iacopom Mazzonijem. Na nekoliko primjera estetičke teorije kasnog 16. i početka 17. stoljeća u Italiji (Iacopo Mazzoni, Torquato Tasso, Giovanni Paolo Lomazzo, Gregorio Comanini, Camillo Pellegrino, Federico Zuccaro), u radu se ispituje: 1.) u čemu se mogu jasno prepoznati podudarnosti Petrićevih koncepcija s onima njegovih suvremenika i 2.) za koje se segmente njegove misli u okviru kasnorenesansne estetičke teorije može reći da su originalna. U radu se osobit naglasak stavlja na proučavanje svih bitnih misaonih elemenata njegove poetike kojima pokazuje svježinu i originalnost svog mišljenja, razloge udaljavanja od umjetničkih teorija svoga vremena kao i argumente s kojima sudjeluje u obogaćivanju renesansnih i, osobito kasnorenesansnih teorijskih rasprava oko pitanja umjetnosti. Kritičkim pristupom u sagledavanju temeljnih odrednica Petrićevih poetičkih gledišta kojima se udaljuje od tadašnjih filozofsko-estetičkih doktrina, a koje korespondiraju s umjetničkim idejama, problemima, pojmovima i temama u kasnorenesansnoj estetičkoj teoriji, nastoji se doprinijeti budućoj cjelovitoj valorizaciji Petrićeve poetičke misli. Zaključno se pokazuje da je Petrić dao znatan doprinos svim problemskim okosnicama estetičke teorije kasnog 16. i početka 17. stoljeća. Ne samo da se dokazao kao dostojan sugovornik u kasnorenesansnom promišljanju, već je određenim koncepcijama pokazao i svoju izvornu misao. Pobijanjem Aristotelove teorije mimesisa i polazeći od Platonova razlikovanja ikastičkog i fantastičkog oponašanja, Petrić gradi temelje svoje poetike na pojmovima: ingegno, furore, concetto, mirabile i finzione, s pomoću kojih izvodi diferenciju između inventivnog i imitativnog stvaranja. U tom kontekstu Petriću valja priznati zaslugu za doprinos razvoju umjetničke teorije kasnorenesansne misli.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb