ࡱ> @B?7 BbjbjUU .J7|7|Pl  b 2  $ \ 9     q   4蓸"  2 0b , Igor Grbi Amaruka, Amaru[ataka: Amarukina stotina (stotina prizora ljuvenih), prev. Mislav Je~i, ArTresor naklada, Zagreb, 2011. Zagreba ka kua ArTresor naklada objavila je proale godine knjigu koja bi za naae prilike bila vrlo neo ekivana i u nekim nerecesijskim vremenima, i to u izdanju kakvo bi za sebe po~eljele i daleko vee i ureenije kulturne sredine. Amaru[ataka ( Amaruova stotina ( slo~enica je, u kojoj je Amaru, ili Amaruka, ime indijskog pjesnika iz sedmog ili osmog stoljea, dok je [ataka, stotina, ~anrovski termin i ozna ava zbirku pjesama od stotinu kitica. Djelo je to koje se i u Indiji i izvan nje uvratava u sam vrh klasi ne sanskrtske knji~evnosti, a njegov se pjesnik spominje tik uz njena najvea imena, takva kao ato su Kalidasa i Bhartrhari. Tipi no za [atake ( a sasvim u estalo i izvan njih ( pjesme su kratke, katreni, a svaka oslikava odreenu ljubavnu situaciju. I upravo je ta sprega kratkoe forme i zahtjevnosti teme kamen kuanje na kojem se stotine nedope enih pjesnike lu e od jednog pravog. Stihoklepac e se, naime, nu~no zaplesti u apstraktnost ljubavnog fenomena i u samo etiri stiha uspjeti ga tek natuknuti, magleno i visokoparno, nee se odmaknuti od nesigurnog promuckivanja o ne em ato ga dobrano nadvisuje. Samo e pravi pjesnik biti u stanju udo ljubavi tako sa~eti, iscijediti, da etiri stiha postanu konkretna, uvjerljiva minijatura koja kroz dva-tri pokreta, pogleda, detalja, pitanja snagom asocijativnosti i sugestije odapinje itatelja put svih onih predjela ljubavi koji u rije  ne mogu stati, a pogotovo ne u rije  sapetu u samo etiri retka. Takvim se i sli nim pitanjima obilato bavila i staroindijska poetika, daleko premaaujui veinski dio i najmodernijih zapadnih razmatranja, ne tek dubinom i airinom pristupa, ve i samim definiranjem i izborom svojih problema. Zahtjevnost ostvarivanja uspjelog pjesni kog u inka u akripcu izmeu tako male forme i tako velike teme nu~no e izazvati zgusnutost i nabijenost takve minijature, iz ega je pak lako zaklju iti i to da e njeno ia itavanje iziskivati veliku budnost i pronicavost, nadarenost i upravo meditativnu utkanost u predo en detalj. ak i prividno jednostavna, mo~da i banalna pjesma vjerojatnije tek otkriva da nije naiala na dovoljno tankoutnog itatelja, takvog koji e biti kadar izvesti pothvat u~ivljavanja i o~ivljavanja, istovremeno osjetilima, duaom i duhom! Niata udno, indijski poeti ari takvog rijetkog inicijanta i jesu nazivali sahrdaja, sr nik, u kojega je srce, ili pak rasika, u kojega je sok, koji isrkava sr iku umjetnosti, sladokusac. A to se stje e jedino samooplemenjivanjem, kroz niz ~ivota. Kratkoa forme tim viae tra~i od pjesnika da iskoristi sva sredstva koja su mu na raspolaganju pa s pravom o ekujemo i akusti ne u inke. I doista, itatelj e naii na aliteracije, asonance i druge figure zvuka koje e ujno sudjelovati u oblikovanju pojedinog motiva. Zahvaljujui dvojezi nosti izdanja ( koja je u poeziji nu~an preduvjet iole ozbiljnijeg itanja i koja je i u nas sve obi nija pojava ( mogue je doprijeti i do glasova samog izvornika. Izvorni tekst pjesme dan je najprije u izvornome pismu devanagari, a zatim i u standardnoj meunarodnoj transliteraciji. Naravno, itatelj koji ne poznaje sanskrt teako e biti u stanju provjeriti leksi ku sastavnicu uo enog zvu nog efekta, ali prevoditelj se svojski potrudio da u popratnim biljeakama i to razjasni. Po~aliti treba ato nisu prilo~ena ina e uobi ajena pravila itanja upotrijebljenog sustava transliteracije jer, ovako, slova koja naaoj ina ici latinice nisu poznata ostaju nepoznata i itatelju koji se u njih nije uputio iz nekog drugog izvora. Sam prijevod zaslu~io bi poseban osvrt. Gramati ke, leksi ke i stilske osobitosti uglednog znanstvenika akademika Je~ia poznate su nam bar joa od njegovih Rgvedskih himana, otprije dvadesetak godina, i one nisu niti mogu biti predmetom ovog prikaza. U njemu je meutim va~no napomenuti da Je~i ovim prijevodom ide i krupan korak dalje. Utvrdivai u uvodnom dijelu knjige postojanje znatnih sli nosti izmeu Amaruove i hrvatske petrarkisti ke lirike, on zaklju uje da e prijevod Amarua na hrvatski ispasti tim kongenijalniji aktivira li jezi ne osobitosti starijih hrvatskih pjesnika. itamo tako o ljubvi i diklicama te susreemo redoslijede rije i, pade~ne nastavke i ine zahvate koji doista uvjerljivo o~ivljavaju tu dimenziju naaeg, uistinu, knji~evnog jezika. Mnogi e itatelj, meutim, osjetiti to kao prepreku, i to do~ivljajnu viae nego jezi nu. Iako jezik prijevoda sam po sebi jest pravi blagdan knji~evne skladnje, kao prijevod on za as proizvede druga ije asocijacije. Shvatljivo je ako netko pomisli da to ne ita nekog dalekog i davnog stranog pjesnika koji je pisao na sanskrtu, nego D~oru Dr~ia ili prijevod kulturno njemu itekako sljubljivog Torquata Tassa: na takav ga zaklju ak navodi sam jezik, koji je sve u svemu vjerojatno i kieniji od nerijetko razmjerno jednostavnog stila izvornika. Ovdje se zapliemo u osjetljivo i slo~eno pitanje stupnja prilagodbe jednog jezika drugom, jedne kulture drugoj, mogunosti da u prevoenju sli no as zazvu i kao sli no, a as kao upravo razli ito. Premda je u prevoenju rat izmeu odomaitelja izvornika i potuiva a prijevoda sve samo ne zavraen, u teoriji prevoenja raste naklonost prema ovim drugima. No to je tek jedna zna ajka Je~ieva prijevoda. On je od izvornika atoata sa uvao s neupitnim uspjehom, stvorivai u mnogo emu kongenijalan prijevod. Figure se pomno reproduciraju, a neizbje~ne gubitke izazvane mogunostima sanskrta nadoknauju se koliko je to mogue uvoenjem rime, ato je utemeljen, legitiman i otprije prihvaen izbor. uva se metri ki obrazac. Nastoje se poativati otvorenost odnosno zatvorenost stiha te istaknuti polo~aji smisleno istaknutih rije i. Dragocjena pripomo u kontekstualiziranju i potpunijem razumijevanju pjesama nalazi se u popratnim biljeakama, premda je sva prilika da ni posveenijem hrvatskom itatelju one nee dostajati u svim pojedinostima. Kao cjelovitiji oslonac osobito valja spomenuti uvodni dio, niata manje nego gotovo dvjesto pedeset stranica teksta, ato ini polovicu itave knjige pa je zapravo knjiga u knjizi. U njemu se prevoditelj najprije predstavlja kao autor, uglavnom kao predstavlja  sanskrtske pa i aire staroindijske knji~evnosti i poetike, ali i njihova druatveno-povijesnog ugoaja. To je iznimno savjesno, pregledno i, s obzirom na ipak neveliki opseg, iscrpno napisan tekst, nerijetko poentiran finim uvidima u narav pjesniatva uope, te se bez daljnjeg nadaje kao najbolji uvod u sanskrtski knji~evni svijet ato ga na hrvatskom zasad imamo. Umjetni kom do~ivljaju pridonose i reprodukcije dijela crte~a koji ilustriraju jedan od sa uvanih rukopisa Amaru[atake. Kona no, u filoloakom smislu Je~ieva Amaru[ataka predstavlja dosad najbri~ljivije izveden prijevod nekog indijskog teksta na hrvatski, a sasvim vjerojatno i ne samo indijskog. Prevoditelj uklju uje sve poznate rukopisne ina ice zbirke, slu~ei se nekolikim izvorima, te prireuje pravo kriti ko izdanje, s opaskama uz svaku pjesmu o kojoj se recenziji radi, koja su odstupanja u drugima, te kolika je vjerojatnost da je pjesma upravo Amaruova (zbog postojanja viae recenzija zbirke ukupan broj pjesama zapravo premaauje stotinu pa ih i Je~i uklju uje stotinu i dvije). Akribi nosti skloniji itatelj na kraju e knjige pronai i konkordanciju recenzija, a joa e veem broju biti dobrodoaao i popis nekih prijevoda Amaruove zbirke na zapadne jezike, kao i popis sekundarne literature. Sve to u izdanju koje je sjajno prireeno za tisak. Biblioteka Spone izdava ke kue ArTresor naklada i ovim je, devetim, naslovom opravdala svoje ime. injenica je da su nama prostorno, vremenski, kulturno udaljene knji~evnosti u nas joa uvijek vrlo slabo zastupljene. Ali to je mogue promijeniti jedino ovakvim, pojedina nim, doprinosima, pa i ako nee uvijek biti izvedeni tako dojmljivo kao hrvatska Amaru[ataka. I to je jedina injenica va~nija od prve. * * 6 8 : z | Td!!V%b%h%z%|&&8809F92BHBB j-mHnHsH6]mHnHsH mHnHsH56\]mHnHsH5\mHnHsHCJmHnHsH+    -f18r?B $dh`a$$a$ B,1h. A!"#$%  i<@<NormalCJ_HmHnHsH tH u<A@< Default Paragraph FontPJ W SrR0000000000000B"B#B$igorrC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of AMARUKA, Amarukina stotina.asdigorrC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of AMARUKA, Amarukina stotina.asdigorrC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of AMARUKA, Amarukina stotina.asdigorrC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of AMARUKA, Amarukina stotina.asdigorrC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of AMARUKA, Amarukina stotina.asdigorLC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\AMARUKA, Amarukina stotina.docigorLC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\AMARUKA, Amarukina stotina.docigorLC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\AMARUKA, Amarukina stotina.docigorLC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\AMARUKA, Amarukina stotina.docigorLC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\AMARUKA, Amarukina stotina.docd 1nrF^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(d 1n62        @`!==4 PPP PPBUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1h2'Ezgb 7 7!0d2Q- transliteracijaigorigorOh+'0t  0 < HT\dl- transliteracijad trigornslgorgorNormalligorll6orMicrosoft Word 9.0@Pg@ @ޅ՜.+,0 hp|   JA7  - transliteracija Title  !"#$%'()*+,-.012345689:;<=>ARoot Entry FзC1Table&WordDocument.JSummaryInformation(/DocumentSummaryInformation87CompObjjObjectPoolзз  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q