╨╧рб▒с>■  :<■   9                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                ье┴7 Ё┐┬2bjbjUU 1:7|7|G      lXXXXXXXlООО8╞ ╥ l╛ъъ"      ДЖЖЖЖЖЖ$╧ я:к!X     к XX  ╦    X X Д  Д Ї  :№,XXД ▐ ╨.йеE!╠l"О ( Дс02R) )Д llXXXX┘Igor Grbi Radoslav Kati i, Zeleni lug: tragovima svetih pjesama naae pretkraanske starine, Ibis grafika, Matica hrvatska, Katedra akavskog sabora Opine Moaeni ka Draga, Zagreb, Moaeni ka draga, 2010. Opreka izmeu krajnjeg polo~aja Iraca i krajnjeg polo~aja Slavena unutar europskoga prostora vrlo slikovito do arava opreku koja je pratila sudbine njihova poganstva. Dok su se hibernijski misionari dali na revno zapisivanje keltskih kazivanja, pitomo mirei njihov mitoloaki sadr~aj sa svojom radosnom vijeau, zbog ega su i u danaanjoj Irskoj stara vjerovanja vrlo ~iva i ozbiljno shvaena, dotle je pokratavanje europskoga istoka izvedeno mnogo korjenitije: staroslavenska su vjerovanja gotovo u potpunosti zatrta, njihova su se bo~anstva utopila u zaboravu ili obrisima kraanskih arkanela i svetaca. Danski nadbiskup Abaalom koji 1169. na balti koj Arkoni sred razvalina hrama glavnog boga Svantavita prevre njegov kip najavio je tim svojim inom budunost slavenskog poganstva. I tako, dok su Yeats i njegovi suborci iz irskog nacionalnog preporoda s po etka 20. stoljea mitove i legende svojih sunarodnjaka trebali samo zapisati i usustaviti, slavenski su narodnjaci mitologiju svojih predaka morali mahom rekonstruirati, i izmialjati. Kati ievo monumentalno djelo Zeleni lug, vrlo blisko dvije godine ranije objavljenom Bo~anskom boju, plod je viaedesetljetnog rada na takvoj rekonstrukciji praslavenske predaje koja svoju pouzdanost nikad nije spremna ~rtvovati zamaanosti. U ovoj knjizi ona o~ivljava mit o protjecanju godine, periodi nom umiranju i preporaanju prirode, prikazanima kroz dolazak zelenog Jurja, njegovu svetu svadbu sa sestrom mu Marom i dramati nu propast njihovoga braka, koja izaziva njihovu smrt, do ponovnog dolaska. No, u slavenskom slu aju, ak ni taj najosnovniji pripovjedni kostur mo~da i sredianjega mita nije danost, nego neato do ega treba tek doi, snagom nadahnua i onoga ato je autorova kolegica Zdravka Matiai zgodno nazvala filoloakom arheologijom. U nedostatku bilo kakvih starinskih tekstova (shvaenih u klasi nom zna enju "pisane rije i"), u nedostatku ak i usmene predaje koja bi mit donosila kao cjelovitu i suvislu pri u, suo en s injenicom da je ernobiljska katastrofa dovraila posao ato su ga zapo eli misionari te u pripjatskome Poljesju uniatila oazu koja je najbolje uvala praslavensko ~ivljenje, mialjenje, do~ivljavanje i govor, naa je istra~iva  bio primoran utei se strahovitoj koli ini narodnih pjesama, poslovica, izreka, zagonetki, dje jih igara, baatine kako ju~nih tako i zapadnih i isto nih Slavena, u ~elji da se dokopa onoga ato se iz sve te grae nadaje kao o ita, zajedni ka jezgra sveslavenskog i praslavenskog vjerovanja. Pritom je doti na graa bila tek primarna! Valjalo je nju nadograditi filoloakim radom na etimoloakim poveznicama izmeu slavenskih i srodnih im balti kih jezika, a nerijetko i drugih, sve do vedskog, ime se mjestimice otkriva da neka predod~ba se~e sve do praindoeuropskog izvoriata. Primijenjena metodologija zadivljuje enciklopedi noau svog zamaha, dosljednoau i minucioznoau izvedbe, njenom postupnoau i discipliniranoau tako da se, budui da se koli ina zaklju aka nikada ne pretpostavlja njihovoj kakvoi, svaka nova kockica mozaika namee naprosto kao neosporna. Kod takvih, tako rijetkih, tekstova mo~e se bez pretjerivanja govoriti o filoloakim trilerima, u kojima se, umjesto izvornog zlo ina, polako ocrtavaju obrisi izvornoga mita. Postupak ponajprije podrazumijeva uo avanje nekih stalnih mjesta u usmenoj predaji koje zbog njihove raspraenosti po cijelom slavenskom podru ju valja smjestiti u daleku, zajedni ku proalost. Prepoznavanje takvih mjesta ote~ano je injenicom ato je u jednom osamostaljenim slavenskim jezicima doalo u meuvremenu do raznih semanti kih potresa, leksi kih iskliznua i kulturnih nadogradnji pa je potrebna dodatna, i ne samo jezikoslovna, upuenost da se kroz mnoatvo krabulji razazna isto lice. Posebna se pozornost poklanja rije ima i izrazima izra~ene arhai nosti. Potrebna je zatim i nesustala, uvijek budna tankoutnost da se u onim naoko manje arhai nima zamijeti preslojenost kasnijim, mlaim utjecajima, osebujan su primjer kojih takozvane interpretationes christianae, to jest prekodiranje razli itih elemenata poganske predaje u kraanske parnjake (tako se i sam zeleni Juraj iz glavnoga mita postupno ogoliuje do praslavenskog Jarovita ili Jarila). Valja ra unati i s kojekakvim iskvarenim oblicima, ato rije + ato predo aba koje viae nisu bile shvaane pa su ih kasniji naraataji preveli u sebi razumljivije, a njihove je primjere mogue uo iti i opet jedino pozornim itanjem koje neprestano osluakuje i cjelokupan mitski kontekst. Kad naiemo na narodnu pjesmu koja nekim svojim dijelom ( ili, daleko rjee, ak u cjelovitosti ( ne pru~a zadovoljavajui smisao, ve motive ni~e nepovezano, kao da ni sama ne razumije ato pjeva, as je da zastanemo, potra~imo sli nu pjesmu u folkloru drugih slavenskih naroda, primijetimo mo~da i mogunost neke u~ejezi ne ili kulturne interferencije, pa rekonstruiramo vjerojatniji oblik, koji kroz dovoljnu poredbenu potvrenost mo~emo onda smatrati i pouzdanim mitemom slavenskog sakralnog pjesniatva. U okvirima ovog teksta nije bilo mogue pobli~e se pozabaviti i samim mitoloakim sadr~ajem knjige. On e ionako ostati nedostupan svakome koga najprije ne privu e njen filoloaki eros. Dobar dio onoga ato donosi Kati ieva knjiga ve nam je poznato iz Hoda kroz godinu, izvrsne knjige Vitomira Belaja, na kojeg autor esto upuuje i s kojim katkad i polemizira. Ovdje, meutim, pri a dobiva nove preljeve, a njeno je pomno filoloako raa lanjivanje vrsto ukorjenjuje u praslavensko, pa i starije, indoeuropsko tlo. Na preko etiri stotine stranica istog teksta bivamo vraeni u svijet dana i noi, ljeta i zime, ~ivota i smrti ( Njega i Nje. A to je ve iskustvo koje nadahnjuje i pjesnika, do~ivljaj koji oplemeniti mo~e i samog ovjeka. PAGE  PAGE 3 :╕в╥ "~Ъь$$%@)B)Р)Т)╝.▄.м1о1О2Р2Ь2Ю2а2д2ж2▓2┤2╢2╕2║2└2┬2їч╓ч╤ї├ї├ї├ї╡ї╡ї├ї╡їолололололї0J j0JU j-ЁOJQJmHnHsH6БOJQJ]БmHnHsHOJQJ 5Б6БOJQJ\Б]БmHnHsH5БOJQJ\БmHnHsHOJQJmHnHsH!Юав╥ ╞,М2О2а2в2д2║2╝2╛2└2┬2ўўыыщыыыыр┌╪р┌╪╪ыДh]ДhД° Д&`#$ $Дdh`Дa$$dha$О2└2■■/ 01Рh░В. ░╞A!░"░#Ра$Ра%░░─░─ Р─ i<@ё <NormalCJ_HmHnHsH tH u<A@Є б< Default Paragraph Font, @Є,Footer  ╞╕p#&)@в& Page NumberTC@TBody Text Indent$Дdh`Дa$ OJQJsHa:     ╧╨╤щМ cFGR]^bШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААШ0ААЪ0ААШ0ААШ0ААШ0ААЪ@0ААШ@0ААШ@0АА 0 ┬2┬2└2 !Х!╘ ХА  igorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorkC:\Documents and Settings\igor\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Katicic, ZELENI LUG.asdigorEC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\Katicic, ZELENI LUG.docigorDC:\Documents and Settings\igor\Desktop\RADNO\Katicic, ZELENI LUG.docigorEC:\Documents and Settings\igor\Desktop\clanci\Katicic, ZELENI LUG.docюк°0         tpxHИaЇВ         hДL ДШ■╞L ^ДL `ДШ■CJOJQJo(qЁРh ДДШ■╞^Д`ДШ■OJQJo(oРh ДьДШ■╞ь^Дь`ДШ■OJQJo(зЁРh Д╝ДШ■╞╝^Д╝`ДШ■OJQJo(╖ЁРh ДМ ДШ■╞М ^ДМ `ДШ■OJQJo(oРh Д\ ДШ■╞\ ^Д\ `ДШ■OJQJo(зЁРh Д,ДШ■╞,^Д,`ДШ■OJQJo(╖ЁРh Д№ДШ■╞№^Д№`ДШ■OJQJo(oРh Д╠ДШ■╞╠^Д╠`ДШ■OJQJo(зЁДГДШ■╞Г^ДГ`ДШ■OJPJQJ^Jo(-А ДSДШ■╞S^ДS`ДШ■OJQJo(oА Д# ДШ■╞# ^Д# `ДШ■OJQJo(зЁА Дє ДШ■╞є ^Дє `ДШ■OJQJo(╖ЁА Д├ДШ■╞├^Д├`ДШ■OJQJo(oА ДУДШ■╞У^ДУ`ДШ■OJQJo(зЁА ДcДШ■╞c^Дc`ДШ■OJQJo(╖ЁА Д3ДШ■╞3^Д3`ДШ■OJQJo(oА ДДШ■╞^Д`ДШ■OJQJo(зЁюtpxH                     lh╓         @АЩЩIлЩ{aАА  Unknown            GРюЗz А Times New Roman5РАSymbol3&Рю Зz А Arial9РюЗЯGaramondQРпА[ PЫAdobe Garamond Indic;РАWingdings?5Рю Зz А Courier New"1ИЁ╨h]№їF╡ЎЖП]1 (Б· *┴Ёа┤┤ББ0dС{2ГqЁ  igorigor■ рЕЯЄ∙OhлС+'│┘0dРШд░└╠╪ш °  , 8DLT\тssigorfgorgorNormaligorl4orMicrosoft Word 9.0@·@F╠vз╠@╛▓ЗE!╠]1■ ╒═╒Ь.УЧ+,∙о0ш hp|ДМФ Ьдм┤ ╝ ╔т JA( Са  Title ■    !"#$%&'(■   *+,-./0■   2345678■   ¤   ;■   ■   ■                                                                                                                                                                                                                                                                           Root Entry         └FЁ╜еE!╠=А1Table            )WordDocument        1:SummaryInformation(    )DocumentSummaryInformation8            1CompObj    jObjectPool            Ё╜еE!╠Ё╜еE!╠            ■                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           ■       └FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8Ї9▓q