ࡱ> BDA7 pEbjbjUU 1N7|7| l8  "       $ N< u<  "  N   `4  0   Igor Grbi Chitra Banerjee Divakaruni, Sestra mog srca, prev. Mirjana Pai Jurini, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006. U pregledu raskoane indijske knji~evnosti koja danas nastaje na engleskom poseban bi se svezak mogao posvetiti autorima i autoricama koji ne ~ive u Indiji, a u njemu bi zasebno poglavlje otpalo samo na one kojima je drugom domovinom postala Kanada. Uz Rohintona Mistryja i Jumbhu Lahiri, hrvatskom je itateljstvu ve poznata i Chitra Banerjee Divakaruni, i to po romanu Gospodarica za ina. Autori ino zauzimanje za unaprjeenje polo~aja Indijki unutar indijske zajednice u Kanadi dobiva svoj knji~evni korelat i u Sestri mog srca. U tom romanu, izvorno objavljenom 1999., anga~irana se pozicija autorice zrcali u liku Anju ( it. Anju), samosvjesne djevojke sumnji ave prema svemu i sva emu, a pogotovo prema oblicima tradicije zapalima u puku praznovjericu i nazadnost, koji ipak i njoj predodreuju mjesto u druatvu. Anju nema namjeru ponavljati sudbinu svoje majke, sudbinu tetki s kojima takoer ~ivi, sudbinu, na kraju krajeva, svake indijske ~ene koja se sama ne uhvati ukoatac s njenim oblikovanjem, ve svoju intelektualnu ~e svakako namjerava ta~iti studiranjem, a zasnivanje obitelji ostaviti za neka budua i neizvjesna vremena. Niata udno, stoga, ato joj je od svih knji~evnika omiljena Virginia Woolf, a od njenih knjiga Vlastita soba, svojevrstan intimni manifest feminizma. Netrpeljivost prema svijetu u kojem ~ivi ( od maj inih prijateljica koje se pod krovom njihove kue okupljaju za pletivom i tra anjem, do svijeta i akolskog i onog vanjskog koji tako napadno i bolno obescjenjuju mo i prava ~ene ( odvode Anju u svojeglavost, prkos, privatan svijet izoliranosti i cinizma, u kojem, pored majke, koju ipak prati roditeljska ambivalentnost, jedinu oazu predstavlja Sudha. Sudha je povu ena, dobroduana djevojka upadljive ljepote, no uvijek zasjenjene neodreenom tugaljivoau i nostalgijom, koje se nipoato ne smatraju vrlinama. Nasuprot Anju, koja sebi ~eli osigurati sreu sasvim opipljivu, tu, na zemlji, i sad, u vremenu, Sudhina je srea ona kraljevni i kraljevia koji ~ive do kraja ~ivota sretno, likova o kojima ona i Anju sluaaju kao djeca prije spavanja, ali na koje potonja samo odmahuje rukom kao na obi ne izmialjotine. Teaka srca, istina, ali Sudha e bez mnogo premialjanja odustati od daljnjeg akolovanja, ostvarivanja dizajnerskih snova ili izabranika svoga srca, ako takvo ato mo~e usreiti drage joj bli~nje. I ve kada se ini da Anju i Sudha ne mogu biti raznorodnije, ono ato ih povezuje, ono ato ih, atoviae, poistovjeuje, objema je vee od svih njihovih razlika: nijedna od njih ne mo~e zamisliti ~ivot u kojem ne bi bilo one druge, one su dvije polovice iste jabuke, dvije obale iste rijeke, blizankinje upravo sijamske, kako ih bli~nji i zovu, iako ih ( pri a nam to tek postupno otkriva ( ne povezuje ni kap krvi. Doduae, roene su istoga dana i smjesta se moglo naslutiti da e veza izmeu njih biti sudbinska: Sudhina je mati imala poteakoa s raanjem pa je Anjuina priljubila svoju netom roenu ker na trbuh svoje supatnice i, ne proe dugo, a rodi se Sudha, sestra Anjuina srca. Utoliko je i sam naslov romana iznimno uspio, ne samo jer upuuje na bliskost djevojaka, nego ponajprije jer bilo "sestra" bilo "mog" ozna avaju i jednu i drugu: sestra moga srca istovremeno je i Anju i Sudha! Njihova se imena razlikuju, ali funkcija im je ista. Prividno udvajanje jednog jedinoga glasa zgodno je ostvareno i na kompozicijskoj razini, gdje se kao pripovjeda ice pri e koju pratimo Sudha i Anju smjenjuju poglavlje za poglavljem. Ova su pak razvrstana u dva dijela podjednake du~ine, od kojih nas prvi vodi do udaje dviju sestara, koje se takoer odigra istog dana, a drugi u razdoblje bra nog ~ivota. Razdjelna je funkcija braka naglaaena i u samim naslovima dvaju dijelova: dok se prvi zove "Kraljevna u pala i zmija", naslov je drugog "Kraljica ma eva". Tako se ina e u romanu zovu dvije pri e, a pri anje pri a zapravo je jedna od tema cjelokupnoga djela. Njegova je terapeutska mo bila poznata i mnogo prije no ato su je u proalom stoljeu psihoanaliza i analiti ka psihologija i znanstveno dokazale. Prvu pri u pripovijeda tetka Pishi, dok su sestre joa djevoj ice, dok drugu sad ve odrasla Sudha telefonski improvizira iz Indije i tako ozbiljno bolesnu Anju s druge strane dvaju oceana vraa u ~ivot. I sama je Pishi primorana priznati da "viae od svih nas, ona [Sudha] poznaje mo koja stoji u srcu pri a, kao ato mango skriva svoje sjemenke". Pri om e Sudha milovati i svoju ker Dayitu, a u cijeli nas roman uvodi sljedei navod iz Mravinjak savane Chinue Achebea: "Samo pri a...spaaava naae potomstvo da poput slijepih prosjaka ne upadnu u bodljike ograde od kaktusa." Nema ni eg pateti nog u vraanju bajci i njenom idili nom svraetku, pa ni kada to ini sam suvremeni roman, uz uvjet, naravno, da duh bajke valjano prevede u zakonitosti ~anra. U Sestri mog srca sreemo tako i Ameriku joa uvijek u funkciji obeane zemlje, kamo odlazi i Sudha, da se zapravo vrati svojoj Anju. Sretan kraj teako u romanu mo~e biti predo en kao neka netom uspostavljena bezvremena sadaanjost pa nam se i ovdje nudi u moderniziranom ruhu, kao izboreno sretno stanje stvari koje e osigurati vrst temelj i za sretniju budunost. Sudha otkriva i da njen pokojni otac, ija je zlo ina ka proalost njeno srce bila zavila u tako taman veo jada, uope nije mrtav i da nije po inio pripisano mu zlodjelo. "Ako me o eva pri a emu nau ila," ka~e Sudha pri kraju romana, "onda je to da, kad s ljudskog srca spadnu sve naslage, ostaje jedino zlato." Ali u svoj toj bajkovitoj preobrazbi i idealisti kom svraetku neato ipak nedostaje: nema princa. Ni na bijelom ni na bilo kakvom drugom konju. Ako se kao reakcija na feministi ku kritiku jednom pojavi teorija maskulina, ovaj bi osvrt mogao predstavljati jednu od njenih polaznih to aka. Mo~da e ona zaklju iti da se u romanu Sestra mog srca srea definira kao neato zabrinjavajue ~ensko. Sudha je pobjegla od svog mu~a (slabia koji ~ivotari u sjeni svoje majke!), bje~i i od Aaoka, koji ju je godinama ekao i (ponovno) izgubio kad joj je priznao da bi, bar na neko vrijeme, htio biti samo s njom, a ne i s njezinom keri(!), i sad se, na kraju pri e, baca na ameri kom aerodromu u zagrljaj Anju, koju je onomad iz teake depresije izvukla upravo Sudha, depresije izazvane spontanim poba ajem ( muakog djeteta! Na kraju su ipak ostale same. Zamrznuti kadar. (Anjuin mu~ nepokretno stoji sa strane, krajnje suviaan.) Jedino ato se na slici joa mi e jest Dayita, Sudhina ki, koju Anju, nakon po etnog odbijanja, upravo staje prihvaati. Sve govori da e se u njoj dvije ~ene kona no i tjelesno stei kao ( jedna ~ena. Sestra mog srca jest roman u kojem se ~ensko pero osjea u svakoj re enici, ma kako protuma ili gornju opasku, i svim kontroverzama oko ~enskog pisma unato . Drugi je dio izveden daleko bolje od prvog, za ato je itekako odgovorna i injenica da je pri a iz prve, mahom dje je perspektive ispri ana jezikom koji zvu i nedopustivo odraslo i akolovano. Teako je bez uvida u izvornik okriviti za takav propust prevoditeljicu. Ono ato je sam prijevod svakako moglo u initi boljim ti e se dvaju opih i jednog specifi nog propusta. Specifi no je ato nailazimo na jezi ne nezgrapnosti i besmislice tako groteskne da se o ito radi o previdima, koje je ipak trebalo na vrijeme korigirati. Nje umjesto njega, kad bi joj je i sli no nerijetko zaustavlja itanje te nas tjera na rekonstruiranje pravog itanja. Meu ope propuste spada naaa nerijetka praksa da djela ovakve kulturne provenijencije izdajemo bez objaanjenja ili makar kurziviranja naaem itatelju nepoznatih izraza, kao i naaa stalna praksa da se, ne preuzme li to na sebe sam prevoditelj, zavrana redaktura i dalje primjenjuje manje-viae isklju ivo kod stru nih i znanstvenih tekstova, ali ne i knji~evnih; sreom, u Sestri mog srca greake takvog tipa nisu ni izdaleka dostigle razmjere iz Rushdiejeve Djece ponoi (gdje su u naaem prijevodu ak bogovi postajali bo~ice!), ali je roman prije njegova objavljivanja ipak trebao pro itati netko tko bi mogao znati da, primjerice, Quality man (kako je, po svemu sudei, u izvorniku) nije "Quality muakarac" (ato to uope na hrvatskom zna i?), nego sladoledar, ovjek koji na ulici prodaje sladolede marke Quality. PAGE  PAGE 5 Pn  RTNP."@""" (.(**^2|2 6 6v8x888==> >>(>AAhBBCC6EEJELENERETE`EbEdEfEhEnEpE0J j0JU j-CJmHnHsH6CJ]mHnHsH6] mHnHsH 6CJ]CJCJmHnHsH? &H")088;6E8E:E0BUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"h ڦFۦFX |4 r0dv#D 2 Igor GrbiigorigorOh+'0l   ( 4 @LT\d Igor GrbićgorigorGrbgorgorNormalbigorlb3orMicrosoft Word 9.0G@ $@)@`X՜.+,0 hp|   JA| v#  Igor Grbić Title  !"#$%&')*+,-./02345678:;<=>?@CRoot Entry FE1Table(WordDocument1NSummaryInformation(1DocumentSummaryInformation89CompObjjObjectPool  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q