Pregled bibliografske jedinice broj: 795913
POREMEĆAJ NEUROENDOKRINE MODULACIJE U SHIZOFRENIJI
POREMEĆAJ NEUROENDOKRINE MODULACIJE U SHIZOFRENIJI, 2015., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 795913 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
POREMEĆAJ NEUROENDOKRINE MODULACIJE U SHIZOFRENIJI
(Neuroendocrine modulation disorder in schizophrenia)
Autori
Omeragić, Jasmina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
07.07
Godina
2015
Stranica
36
Mentor
Rubeša, Gordana
Ključne riječi
shizofrenija; psihoneuroendokrinologija; hormoni; tiroidni; estrogen; testosteron; prolaktin; oksitocin; kortizol
(schizophrenia; psychoneuroendocrinology; hormones; thyroid; estrogen; testosterone; prolactin; oxytocin; cortisol)
Sažetak
Uzrok shizofrenije ostaje i dalje nepoznat. Danas se smatra da bi shizofrenija mogla biti heterogena s obzirom na etiologiju i da različiti mehanizmi uzrokuju više podtipova bolesti. Endokrini poremećaji često su udruženi sa sekundarnim psihijatrijskim simptomima, dok s druge strane, značajan postotak pacijenata sa definiranim psihijatrijskim sindromima pokazuje obrasce endokrine disfunkcije. Pregled literature pokazuje postojanje abnormalnosti u razini tireoidnih hormona, estrogena, testosterona, kortizola, prolaktina i oksitocina kod shizofrenih bolesnika, ali i adolescenata sa povećanim rizikom za razvoj shizofrenije. Pregledom novih istraživanja ističe se značaj nekoliko ranijih hipoteza, uključujući hipotezu hipoestrogenizma i hipotezu o protektivnom učinku estrogena. Postoji sve veći interes za primjenu SERM-a kao adjuvantne terapije u shizofreniji, ali i za intranazalnu primjenu oksitocina. Hipoteza da HPA aktivnost i neuroendokrine abnormalnosti mogu potaknuti ekspresiju psihotičnih simptoma potvrđuje se novim istraživanjima, sa znantno većim brojem ispitanika. Hiperprolaktinemija se javlja kao nuspojava liječenja, ali se nedavno otkriva i u skupini pacijenata sa prvom epizodom psihoze, koji su bez terapije. Primjenom oksitocina u amigdalu postiže se poboljšanje kod socijalnog povlačenja, a pokušava se objasniti hipotezom da je utjecaj oksitocina na socijalno ponašanje posredovan interakcijom dijelova amigdale za obradu emocija i njezinih dopaminskih veza.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti