Naslov
Koprivnički Ivanec. Župni dvor – konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja i prijedlogom obnove / uređenja kurije
(Koprivnički Ivanec, Rectory - Conservation Study)

Autori
Stepinac, Davorin ; Majer Jurišić, Krasanka ; Vojtić, Marijana

Izvornik
Institut za povijest umjetnosti

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2014

Ključne riječi
Župni dvor; Koprivnički Ivanec; Maksimilijan Vrhovac; 19. stoljeće
(Rectory; Koprivnički Ivanec; Maximilian Vrhovac; 19th century)

Sažetak
Župni dvor u Koprivničkom Ivancu sagrađen je 1824. godine u vrijeme Maksimilijana Vrhovca koji je bio zagrebački biskup od 1787. do 1827. godine. Zaslužan za izgradnju novog dvora na mjestu dotadašnjeg drvenog bio je župnik Adam Žuvić, potomak plemićke obitelji Gallyuff-Rauch. Prije dolaska u Ivanec obnašao je dužnosti protokolista i ceremonijara u biskupijskoj kancelariji i zasigurno je imao doticaja s narudžbama za gradnje koje su se tada odvijale na prostoru i Zagreba i cijele biskupije. Jednostavna i skromna izgradnja ivanečkog župnog dvora unatoč svojoj provincijskoj odrednici pokazuje i odjeke elemenata klasicističke arhitekture. To se ponajprije vidi u oblikovanju pročelja gdje su prozorske osi prizemlja i kata smještene u zajedničke plitko uleknute niše pravokutnog formata a između njih su zidne plohe razdijeljene profiliranim vijencima. Njih se može razmatrati i kao stilizaciju pilastra postavljenih jedan nad drugim. Tim širokim i plitkim pilastrima odijeljene su osi prozora, s time da su razdijelni vijenci među etažama zapravo njihove kapitelne zone. Približavanjem središnjih prozorskih osi glavnog, zapadnog pročelja naglašava se smještaj najvažnije prostorije dvora, središnje dvorane kata. Uz to i funkcionalnost izvornog tlocrtnog rasporeda, organiziranje prostorija za boravak uz zapadno pročelje, a prostorija za rad i stepeništa uz istočno, odraz je jednostavnosti stila klasicističke arhitekture u vremenu kada se dvor gradi općenito. Početak, odnosno prva tri desetljeća 19. stoljeća, 4 doba je kada u Zagrebu djeluje poznati graditelj Bartol Felbinger. Uz njega je tada u službi zagrebačkog biskupa Vrhovca bilo još nekoliko graditelja ; geometar Gigl, zatim Josip Erdelyi, Ludovik Zelenka, Šafarek, Josip Szeman, Josip Horvat, Kristijan Heinrich Vesteburg te Ivan i Juraj Either. Godine 1813., odnosno 1816. načinjena su dva plana za župni dvor u Svibovcu. Prema sačuvanim nacrtima može se zaključiti kako, unatoč različitom tlocrtnom obliku te zgrade i ivanečkog župnog dvora, postoje sličnosti u smještaju stubišta uz pročelje na kojem je i ulaz u zgradu te smještaja većih soba za boravak uz glavno pročelje. Također je vidljivo da su prostorije u prizemlju u obje zgrade nadsvođene češkim svodovima, a na katu zaključene stropovima s „holkelima“. Između 1820. i 1830. godine izgradnju župnih dvorova u Donjoj Stubici i u Sesvetskom Kraljevcu vodi Juraj Either. Dvor u Sesvetskom Kraljevcu jednokatan je, prekriven krovom na lastavicu, a prizemna zona od zone kata odijeljena je profiliranim razdijelnim vijencem. Ispod krovne strehe također je profilirani vijenac kojim je na bočnim užim pročeljima od zone kata odvojena zona potkrovlja, a ulaz u zgradu podignut je za nekoliko stepenica. U zoni sokla koji je blago istaknut u odnosu na plohu zida nekoliko je manjih podrumskih prozora. Na gotovo isti način oblikovan je i nešto kasniji župni dvor u Osekovu koji je 1836. godine gradio Josip Reymund. Za razliku od ta dva župna dvora onaj u Koprivničkom Ivancu, iako u osnovi vrlo sličnog oblikovanja pročelja, pokazuje i neke stilske odlike koje možemo prepoznati kao utjecaj arhitekture koju je onodobno izvodio sam Bartol Felbinger. To je vidljivo u posebnosti tretiranja zidnog plašta na kojem su prozorske osi dviju etaža smještene u pravokutne uleknute niše kakve primjerice Felbinger, iako s znatno više dekoracije, potpisuje na zagrebačkim zgradama u Vlaškoj 40 ili pak na Trgu bana Josipa Jelačića 15 iz 1827. U Koprivničkom Ivancu riječ je dakako o puno jednostavnijem izričaju, koji je skroman, no kojem nije bilo strano poznavanje novijih tendencija u stilu u odnosu na kasnobarokno graditeljstvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA