Naslov
Uloga psihosocijalnih čimbenika u razvoju urtikarije
(The role of psychosocial factors in development of urticaria)

Autori
Blažević Zelić Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Rijeka

Mjesto
Rijeka

Datum
03.12

Godina
2015

Stranica
110

Mentor
Rubeša, Gordana

Neposredni voditelj
Brajac, Ines

Ključne riječi
Anksioznost; Crte ličnosti; Depresivnost; Kvaliteta života; Psihosocijalni čimbenici; Strategije suočavanja; Urtikarija.
(Anxiety; Coping Skills; Depression; Personality Traits; Psychosocial Factors; Urticaria; Quality of Life.)

Sažetak
Koža zauzima specijalno mjesto u psihijatriji obzirom da se putem nje iskazuju različite emocije kao što su ljutnja, strah, sram i druge. Koža igra važnu ulogu i u procesu socijalizacije koji počinje u djetinjstvu i nastavlja se do odrasle dobi. Povezanost kože i mozga očituje se i u njihovom zajedničkom ektodermalnom podrijetlu, a određeni su i zajedničkim hormonskim i neurotransmiterskim sustavom. Cilj ovog rada bio je ispitati razlike između ispitanika s akutnom i kroničnom urtikarijom u zadovoljstvu životom, strategijama suočavanja, crtama ličnosti, anksioznosti, depresiji i percipiranom stresu. Ispitano je sto pedeset (150) ispitanika koji boluju od urtikarije a koji su podijeljeni u 2 skupine nakon 6 tjedana standardiziranog dermatološkog liječenja (88 akutnih i 62 kronična ispitanika). U početku su svi ispitanici ispunjavali slijedeće upitnike: upitnik kvalitete života -SWES, upitnik osobnog zadovoljstva životom-PWI-A, upitnik suočavanja sa stresom -COPE, Beckov inventar depresivnsoti -BDI, ljestvica za mjerenje anskioznosti kao trenutnog stanja i kao crte ličnosti -STAI, skalu percepcije stresa - PSS, Eysenckov upitnik ličnosti -EPQ i opći upitnik - dob, spol, obrazovanje, zapošljavanje, bračni i roditeljski status. Nakon šest tjedana svi sudionici su ponovno testirani s 2 upitnika: kvaliteta života i skala osobnog zadovoljstva. Dobiveni rezultati ukazuju da su ispitanici s akutnom urtikarijom zadovoljniji životom od bolesnika s kroničnom urtikarijom nakon 6 tjedana. Ispitanici s akutnom urtikarijom više koriste emocijama usmjereno suočavanje, pozitivnu reinterpretaciju i rast ličnosti, potiskivanje drugih aktivnosti od ispitanika s kroničnom urtikarijom, te traže socijalnu podršku iz emocionalnih i instrumentalnih razloga u većoj mjeri od ispitanika s kroničnom urtikarijom. Ispitanici s kroničnom urtikarijom u manjoj mjeri koriste ventiliranje emocija i mentalni dezangažman od ispitanika s akutnom urtikarijom. Veći neuroticizam kod ispitanika s akutnom urtikarijom rezultira češćim korištenjem problemu i emocijama usmjerenog suočavanja, te izbjegavanja. Viši nivo anksioznosti kao stanja u ispitanika s akutnom urtikarijom dovodi do korištenja emocijama usmjerenog suočavanja i izbjegavanja. Veći neuroticizam kod ispitanika s kroničnom urtikarijom rezultira češćim korištenjem izbjegavanja. Viši nivo anksioznosti kao stanja i crte ličnosti u ispitanika s kroničnom urtikarijom dovodi do češćeg korištenja izbjegavanja. Viša razina neuroticizma i anksioznosti (kao crte ličnosti i kao stanja) kod pacijenata s akutnom i kroničnom urtikarijom, rezultira depresivnošću, dovodi do veće percepcije stresa i češćeg korištenje izbjegavanja. Na osnovu dobivenih rezultata treba istaći potrebu intredisciplinarnog pristupa u liječenju urtikarije, koji bi uključivao i aktivnu ulogu psihijatra u liječenju iste, a u cilju redukcije kronifikacije smetnji kako bi se poboljšala kvaliteta života ovih pacijenata te pomoglo bolesnicima u razvijanju adekvatnih strategija suočavanja koje bi im omogućile bolje nošenje sa bolešću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA