Pregled bibliografske jedinice broj: 795373
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512.
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512. // KUGA U MAKARSKOJ I PRIMORJU 1815.
Makarska, Hrvatska, 2015. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 795373 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512.
(Danse Macabre and Importance of the Note of Simeon Greblo (1512))
Autori
Zaradija Kiš, Antonija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
KUGA U MAKARSKOJ I PRIMORJU 1815.
Mjesto i datum
Makarska, Hrvatska, 02.12.2015. - 04.12.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Kuga; Istra; glagoljica; Šimun Greblo
(Plague; Istrie; Glagolitic script; Šimun Greblo)
Sažetak
U izlaganju ćemo propitivati kratak marginalni zapis popa Šimuna Grebla iz Roča u Istri koji se odnosi na pojavu neke bolesti, najvjerojatnije kuge, najgore i nepredvidive srednjovjekovne ugroze ljudi koja nije štedjela niti jedan društveni sloj, a na temelju čega se pojavljuje i glasoviti kasnosrednjovjekovni likovni izričaj Danse macabre. O kugi se dugo ništa nije znalo, a nemilice je odnosila živote tisuća ljudi, uništivši mnoga naselja i cijele gradove. Malo je zapisa koji nam prenose pojavnost epidemija kuge na širem hrvatskom srednjovjekovnom prostoru. Najviše podataka, ali još uvijek nedovoljno istraženih, imamo za Dubrovnik i Split, dok o ruralnim područjima ne znamo gotovo ništa. Upravo zbog toga našu je pozornost privukao mali zapis u velikoj knjizi. Riječ je o čuvenom glagoljskom misalu kneza Novaka iz 1368. godine i zapisu o „moriji“ na foliji 269b, a zapisao ga je 1512. godine ročki pop glagoljaš Šimun Greblo. Pojam „morija“ koji Greblo koristi za bilježenje epidemije smrtonosne bolesti usmjerio je naše propitivanje na pojavnost kuge u Istri, točnije u Roču. Na temelju povijesnih, književnih i medicinskih istraživanja zaključeno je da spomenuti višeznačni pojam u našem zapisu podrazumijeva epidemiju kuge, koja se pojavila u ročkomu kraju u prvom desetljeću 16. stoljeća. U prilog ovoj tvrdnji je i marginalni podatak za istu godinu nepoznata autora koji prvi put spominje današnji termin „kuga“. Važnost kroničkoga glagoljskoga zapisa je u tome što otkriva jednu drugačiju ulogu liturgijske knjige, misala kneza Novaka, kao komunikacijskog medija tužnih događanja koja se zvanično u Roču nisu bilježila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Skup je održan u povodu obilježavanja 200. godišnjice kuge u Makarskoj i Primorju (1815.-2015.)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Antonija Zaradija-Kiš
(autor)