Naslov
Osnove digitalnog tiska
(Fundametal of digital printing)

Autori
Majnarić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, udžbenik i skripta, pregledna

Izdavač
Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2015

Stranica
266

ISBN
978-953-7644-13-0

Ključne riječi
digitalni tisak; elektrofotografija; inkjet; magnetografija; termografija
(digital printing; electrophotography; Inkjet; magnetography; thermography)

Sažetak
Dana 26. studenog 2015. u 16.30 h na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je održana svečana promocija Sveučilišnog udžbenika Osnove digitalnog tiska autora doc. dr. sc. Igora Majnarića. Riječ je o novom dijelu prvenstveno namjenjenom studentima diplomskog studija Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji slušaju kolegij Digitalni tisak. Međutim, zbog univerzalnosti teme (primjena digitalnog tisaka) i jednostavnosti pisanja ovaj udžbenik se može koristiti i za potrebe drugih područja tehničkih znanosti. Svečanu promociju vodio je dekan – nakladnik prof. dr. sc. Klaudio Pap, te recezenti prof. dr. sc. Stanislav Bolanča i prof. dr. sc. Đurđic Osterman Parac. Recenzenti su se obratili svekolikoj javnosti s svojim osvrtom na dijelo Osnove digitalnog tiska, iz kojeg se može izdvojiti sljedeće: Prema riječima recezenata riječ je o tehnikama digitalnog tiska koje se vše manje uspješno primjenjuju već 15. godina. Digitalizacijom tiskarskog procesa se ostvarena je mogućnost kreiranja potpuno novih, do sada ne zmislivih grafičkih proizvoda temeljenih na tisku malih i personaliziranih naklada. Osnove digitalnog tiska je prvo dijelo u formi sveučilišnog užbenika na hrvatskom jeziku koje objašnjava suvremene tehnike digitalnog otiskivanja, te ih u cijelosti obuhvaća na jednom mjestu. U prvom poglavlju autor uvodi čitaoca u stvarna zbivanja u tisku s naglaskom na digitalni tisak. Objašnjava sve relevantne pojmove te prikazuje kronološki razvoj i trendove vezane za grafičku industriju vezanu uz tehnike digitalnog otiskivanja. Drugo poglavlje daje čitaocu spoznaje o fudamentalnim osnovama materije (atomska i molekularna građa) koje omogućavaju egzistiranje digitalnih tehnika tiska, odnosno omogućava formiranje virtualnih tiskovnih formi. Od trećeg poglavnja započinje pregled pojedinačnih tehnika digitalnog tiska. S pravom pregled započinje s elektrofotografskim tiskom koji se ponegdje naziva i xerografija. Danas je to najraširenija tehnika digitalnog tiska, te se koristi i u tiskarskom procesu i u DTP procesu (tisak za uredske i kučne potrebe). Poglavlje je doslovno u cjelovito obrađeno (volumenom je obuhvaćeno više prostora nego ostala poglavlja) što je u potpunosti opravdano. Opravdanost se može pronaći u činjenici da se slične komponente (strojni djelovi, bojila, tiskovne podloge) primjenjuju i nekih drugim tehnikama digitalnog tiska. Četvrto poglavlje obrađuje ionografski proces otiskivanja. Karakteristika otiskivanja temelji se na ionografskom procesu generiranja tiskovne forme. Iako ova tehnika posjeduje zavidnu brzinu ne koristi se često, ali postoje naznake da bi mogla bi postati vrlo značajna u budučnosti. Magnetografiji pripada centralno peto poglavlje. Riječ je o tehnici koja ne zahtjeva kontinuirano generiranje tiskovne forme već po potrebi (kada se izgubi snaga generiranih magnetskih silnica). U početki poglavlja predstavljene su osnovi postulati magnetizma i njegova moguća komercijalna primjena. U skladu s tim objašnjena je tiskovna jedinica, bojila te moguća komercijalna primjena. To je uz elektrofotografiju najraširenija tehnika digitalnog tiska danas je Inkjet. Šesto poglavlje detaljno obrađuje Inkjet tisak, tehniku otiskivanja koja primjenjuje potpuno tekuće bojilo. U početnom dijelu poglavlja autor objašnjava princip nastajnja pojedinačnih kapljica te mehanizme formiranja kontinuiranog i diskontuiranog mlaza. U potpunosti je riječ o tehnologiji pravog beskontaktnog tisak čiji je svoj razvoj tek započeo. Samim time za Inkjet-a je se predviđa blistava budućnost, te njegova velika primjena u svim industrijskim granama (tehnika premazivanja na različite tiskovne podloge). Poglavlje zbog toga opravdano zauzima veći prostorni volumen. Nakon Inkjeta sljedi termografija, tehnika digitalnog tiska koja zahtjeva prilagođene tiskovne podloge. Osnova termografskog tiska temelji se na selektivnoj distribuciji topline na specijalno obojene ribone. Zbog primjene termalnih glava (laserske diode) produktivnost sistema nije velika, međutim kvaliteta reprodukcije je izvrsna. Osmo poglavlje obrađuje elektrografski tisak. Tehniku tiska karakteriza elektroerozijski postupak ljuštenja specijalno pripremljene tiskovne podloge. Samim time riječ je o tehnici tiska koja se rijeđe susreče u tiskarstvu ali postoje potencijal u razvoju specijalno obrađenih ektrovodljivij slojeva. Digitalni proces otiskivanja fotografija dan je u devetom poglavlju. Fotografija je kao područje vrlo interesantna ali ovaj proces otiskivanja nije još zastupljen sa industrijskog stanovišta. Razlog tomu može se pronaći u skupim tiskovnim podlogama koje se obavezno moraju koristiti. Deseto poglavlje je završno i ukazuje na tehologije koje su u samom razvoju i nisu još komercijalno zastupljene. Međutim, uzimanjem u obzir principe i tvrtke koji ih razvijaju za očekivati je njihovu skoru primjenu. Ovdje je riječ o: direktnom oslikavanju, Tonerjetu, Elkografiji i Nanografiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Grafička tehnologija

POVEZANOST RADA