Pregled bibliografske jedinice broj: 794769
Raspodjela i ponašanje organokositrovih spojeva u priobalnom moru istočnoga dijela Jadrana
Raspodjela i ponašanje organokositrovih spojeva u priobalnom moru istočnoga dijela Jadrana, 2015., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 794769 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Raspodjela i ponašanje organokositrovih spojeva u
priobalnom moru istočnoga dijela Jadrana
(Distribution and behaviour of organotin compounds in
the coastal marine environment of the eastern Adriatic)
Autori
Furdek, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
25.05
Godina
2015
Stranica
204
Mentor
Mikac, Nevenka
Ključne riječi
organkositrovi spojevi ; tributilkositar ; Jadransko more ; morska voda ; dagnja Mytilus galloprovincialis ; sedimenti ; razgradnja ; organska tvar
(organotin compounds ; tributyltin ; Adriatic Sea ; seawater ; mussel Mytilus galloprovincialis ; sediments ; degradation ; organic matter)
Sažetak
Trisupstituirani organokositrovi spojevi tributilkositar (TBT) i trifenilkositar (TPhT) korišteni su kao biocidna sredstva u protuobraštajnim bojama. Međutim, nakon što je ustanovljeno njihovo toksično djelovanje prema raznim neciljanim vodenim organizmima, njihova upotreba u tu svrhu zabranjena je u mnogim zemljama diljem svijeta, kao i u Hrvatskoj od 2006. godine. S obzirom da je hrvatska obala Jadrana područje s razvijenim nautičkim turizmom i intenzivnim priobalnim prometom, postoji velika vjerojatnost njenog onečišćenja organokositrovim spojevima, međutim ono do sada nije bilo istraživano. U ovom radu ono je provedeno određivanjem raspodjele organokositrovih spojeva (butilnih, fenilnih, oktilnih i metililnih) u različitim dijelovima morskog okoliša (morska voda, dagnje Mytilus galloprovincialis i sediment) duž cijelog priobalnog područja. Istraživanje je pokazalo da je na gotovo svim ispitivanim lokacijama prisutno zagađenje butilkositrovim spojevima, a najzagađenija su područja intenzivnog morskog prometa (marine i lučice). Također je istraživana stabilnost i ponašanje butilkositrovih i fenilkositrovih spojeva u zagađenim sedimentima te je pokazano kako se njihova razgradnja odvija prije svega u pornoj vodi, pri čemu proces desorpcije sa sedimenta određuje cjelokupan proces njihove razgradnje. Mehanizam i kinetika razgradnje istraživana je primjenom spojeva obogaćenih specifičnim izotopima kositra. Utvrđeno je kako se butilkositrovi spojevi u sedimentu razgrađuju brže od fenilkositrovih spojeva, dok je za obje grupe spojeva najsporija razgradnja trisupstituiranih derivata. Pokazano je kako značajnu ulogu u cjelokupnom procesu razgradnje tributilkositra imaju karakteristike sedimenta, posebice organska tvar koja određuje jačinu adsorpcije, a time i biodostupnu frakciju u pornoj vodi. Dakle, u sedimentima bogatim organskom tvari tributilkositar će biti stabilniji, sporije se razgrađivati i time dulje biti izvor zagađenja za morski okoliš.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-098-0982934-2715 - Biogeokemija metala u sedimentacijskim sustavima i tlima Hrvatske (Kniewald, Goran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb