Naslov
Sveti trag cibalskih martira
(The holy Trace of Martyrs of Cibalae)

Autori
Bilić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb : Vinkovci

Godina
2015

Stranica
215

ISBN
978-953-347-058-0

Ključne riječi
panonska hagiografija ; ranokršćanski mučenici ; sveci-čudotvorci ; pisana kultura ; fakcija ; fikcija ; komunikacijsko i kulturno pamćenje ; pismoslovna komunikacija ; tiskoslovna komunikacija ; elektronička komunikacija ; narativni obrazac
(Pannonian hagiography ; Early Christian martyrs ; saints-miracle workers ; passion ; written culture ; fact ; fiction ; communicative and cultural memory ; communication through letters ; communication through printed word ; electronic communication ; narrative form)

Sažetak
Znanstvenoistraživačka pozornost usmjerena je na latinske tekstove o ranokršćanskim svecima iz skupine Panonskih ili Srijemskih mučenika, stradalim u doba cara Dioklecijana u IV. stoljeću u gradu Cibalae rimske provincije Pannonia Secunda. Izdvojivši cibalske martire iz skupine Panonskih ili Srijemskih mučenika, prati se njihov trag u latinskoj pisanoj baštini i koriste u nedostatku novih i kritičkih izdanja, stara bolandistička izdanja Acta sanctorum iz 1675. i 1739., uglavnom nedostupna javnosti te se prijevodom na hrvatski jezik i interpretacijom iznose na svjetlo dana. Revitaliziran je tek mali dio ranokršćanske i panonske latinske baštine i propitano mu mjesto u kulturi pamćenja i pisanoj kulturi. Korištena je hermeneutička metoda u tumačenju tekstova s književnoteorijskim i književnohistoriografskim pojmoviljem, pojmovima naratologije i historiografije, teorije modusa i arhetipske kritike, teorije komunikacije, citatnosti i kulture pamćenja te liturgijskim i teološkim pojmovima kako bi se interpretiranim hagiografskim tekstovima barem donekle popunile nedostatno istražene, neispisane stranice o ranokršćanskoj pisanoj tradiciji i cibalskim martirima koji su ostavili trag u kulturnoj memoriji i pisanoj latinskoj baštini. Privilegiran je filološki interes za „ono što je zapisano da se dogodilo“ i kako je zapisano, odnosno tekstualni svijet i poetika. U poglavlju Muka svetoga Poliona u pisanoj kulturi i kulturi pamćenja promatran je tekst Passio sancti Pollionis et aliorum martyrum i put koji je prešao u pisanoj kulturi od zapisnika akta rimskoga sudskog procesa, rukom pisanog na pergameni 304. godine, preko prijepisa pasije za liturgijske potrebe ranokršćanske zajednice u drugoj polovici IV. stoljeća i uvrštavanja u rukopisne knjige i zbirke, nastale u skriptoriju kršćanskoga samostana, kakav je primjerice Jeronimov martirologij, do tiskarskim strojem otisnute pasije u knjigama i martirologijima kao što su Rimski martirologij (1586.), Acta primorum martyrum Theodorica Ruinarta (1689.) i dr., koje su proširile recepciju i postale dostupne nešto većem broju čitatelja, pa do digitalnoga zapisa na tvrdom disku ili CD-u te pretraživanja digitaliziranih baza podataka brzih, pristupačnih, dostupnih u svako doba na svakom mjestu svim korisnicima interneta. Tekst Polionove pasije praćen je u pisanoj kulturi od pismoslovnoga preko tiskoslovnoga do elektroničkoga komuniciranja i u kulturi pamćenja od 304. godine do danas te je utvrđeno da je, bez obzira na medij u kojemu je bio zapisan, narativni obrazac čuvar kulturnoga i vjerskoga identiteta koji je omogućio kontinuitet u prijenosu kulturnih i duhovnih vrednota ranokršćanske zajednice sve do današnjega vremena zahvaljujući kulturnom pamćenju i homo scribensu. Nadamo se da će analitičko-interpretativno čitanje pridonijeti boljemu razumijevanju tekstova o cibalskim martirima, što nisu dostatno istraženi u hrvatskoj humanistici kao ni kasnoantička panonska martirska hagiografija premda je vrlo značajna po svojoj važnosti i starini u okrilju zapadnoeuropske i istočne hagiografije. Hagiografski tekstovi o cibalskim martirima čine tek nekoliko ispisanih stranica u bogatoj i opsežnoj hagiografskoj literaturi, ali nipošto zbog toga manje vrijednih. Zaključno se ističe kako su cibalski martiri inscripta Christo pagina u projektu Opus Dei, čiji sveti trag u pisanoj baštini možemo pratiti 1711 godina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA