Naslov
Rodna dimenzija odabira područja studija
(Gender dimension of higher education course choice)

Autori
Jugović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Koji srednjoškolci namjeravaju studirati? - Pristup visokom obrazovanju i odabir studija

Urednik/ci
Baranović, Branislava

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
165-185

ISBN
978-953-6218-68-4

Ključne riječi
obrazovni odabiri, rodni stereotipi, teorija očekivanja i vrijednosti, kulturni kapital
(educational choices, gender stereotypes, expectancy-value theory, cultural capital)

Sažetak
Cilj ovog poglavlja bio je ispitati koliko se učenici/ce koji biraju različita područja studija, od kojih se neka mogu okarakterizirati kao dominantno muška (tehnički studiji), a druga kao dominantno ženska (društveno-humanistički studiji), razlikuju u ključnim konceptima iz Ecclesine teorije očekivanja i vrijednosti (motivacija, rodne uloge i stereotipi, te školsko postignuće) i Bourdieuove teorije prakse (kulturni, ekonomski i socijalni kapitali te polje). U istraživanju je sudjelovalo preko 1300 učenika/ce završnih razreda srednjih škola iz Republike Hrvatske koji planiraju studirati. Rezultati pokazuju da preko 50% djevojaka i oko 20% mladića planira upisati društveno-humanistički studij (a ne tehnički). Suprotno tome, preko 50% mladića i samo 10% djevojaka planira upisati tehnički studij (a ne društveno-humanistički). U skladu s pretpostavkama Ecclesine teorije očekivanja i vrijednosti, rezultati su pokazali trend više motivacije za matematiku i niže za hrvatski jezik kod mladića i djevojka koji namjeravaju upisati tehnički studij, te obrnuti trend kod onih koji planiraju upisati društveno-humanistički studij. Kada govorimo o rodnoj dimenziji obrazovnih odabira, rodni stereotipi o zanimanjima bili su važniji čimbenik razlikovanja učenika/ca koji biraju različita područja studija nego što su to bile rodne uloge. Pri tome se pokazalo da je uvjerenje o slabijem talentu vlastite rodne skupine za određeno područje povezano s manjom vjerojatnošću odabira tog područja studija. Primjerice, djevojke, koje planiraju upisati društveno-humanistički studij, u većoj mjeri smatraju da su muškarci talentiraniji za zanimanja u području tehničkih znanosti, nego djevojke koje biraju tehnički studij. Slično tome mladići, koji planiraju upisati tehnički studij više prihvaćaju stereotip o većem talentu žena za zanimanja u društveno-humanističkom području nego mladići koji planiraju upisati društveno-humanistički studij. Naposljetku se pokazalo da su indikatori kulturnog kapitala iz Bourdieuove teorije prakse važniji čimbenici razlikovanja mladića nego djevojaka koji planiraju upisati različite studije. Preciznije, mladići koji biraju društveno-humanistički studij imaju više kulturnih dobara u kućanstvu, učestalije sudjeluju u kulturnim praksama, kao i njihovi roditelji, te češće čitaju i imaju obrazovanije roditelje i djedove/bake od mladića koji namjeravaju upisati tehnički studij. Objašnjenje veće važnosti kulturnog kapitala u odabiru društveno-humanističkog studija kod mladića nego kod djevojaka može biti u tome što taj studij nije rodno očekivana obrazovna putanja za mladiće pa kulturni kapital igra važnu ulogu usmjeravanja takvih interesa. S druge strane, kod djevojaka je upis društveno-humanističkog studija, kao tipično ženskog studija, nešto što se od njih očekuje te stoga nisu potrebni dodatni poticaji u vidu kulturnog kapitala za takav odabir. Spoznajni doprinos ovog rada proizlazi iz korištenja interdisciplinarnog teorijskog okvira u objašnjenju rodno obilježenih obrazovnih odabira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA