Naslov
Feminizam u suvremenom američkom i ruskom detektivskom romanu
(Feminism In Contemporary American and Russian Detective Novel)

Autori
Pandžić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Humanističke znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
01.12

Godina
2015

Stranica
276

Mentor
Matek Šmit, Zdenka

Neposredni voditelj
Lukić, Marko

Ključne riječi
detektivska fikcija; feministička književna kritika; subverzija patrijarhalnih normi; komparacija američke i ruske književnosti; teorije prostora i prostora tijela u književnosti
(detective fiction; feminist literary criticism; subversion of patriarchal norms; comparison of American and Russian literature; spatial theories and body theories in literature)

Sažetak
Tema ove disertacije komparacija je ženskoga američkoga i ruskoga suvremenog detektivskog romana, a temelji se na primijeni teorija feminističke književne kritike (K. Millett, E. Showalter, S. M. Gilbert i S. Gubar) prostornih teorija (Yi-Fu Tuan, G. Bachelard, D. Massey i G. Rose) te teorija prostora tijela (M. Foucault, S. L. Bartky, I. M. Young). Takav interdisciplinaran pristup omogućio je preciznije ustanoviti položaj ženskih likova i razinu njihova subverzivnog djelovanja u odnosu na patrijarhalne norme. Analiza je pokazala kako je ruski detektivski roman daleko skloniji hibridizaciji od američkoga, ali da se upravo u njegovim odmacima od žanrovskih konvencija otvara opsežan prostor za prikaz perpetuiranja uistinu inferiornog položaja žena. S druge strane, romani američkih spisateljica rijetko odstupaju od konvencija, a pitanje je ženskog položaja vješto inkorporirano u radnju koja sama po sebi svjedoči o uspješnoj borbi ženskih likova protiv posljedica patrijarhalnog poretka. Detektivkino vladanje u prostoru tako pruža primjer podjarmljivanja rodno-spacijalne segregacije, to jest suprotstavljanja izvođenju rodnih stereotipa i tradicionalnih uloga koje ženu vežu za sferu domesticiteta ; stvaranja ženskih emancipirajućih zajednica lišenih muškog nadzora ; ženskog nadilaženja otuđenosti u urbanim prostorima i aktivnog djelovanja u toj tradicionalno muškoj sferi pa tako i upisivanja ženske prisutnosti u nj. U romanima ruskih autorica slučaj je u potpunosti drugačiji jer većina ženskih likova posjeduje identitete čvrsto definirane od strane patrijarhalnoga sustava pa u skladu s time ne sadrže predispozicije za podjarmljivanje rodno- prostorne dihotomije. To se prije svega ocrtava na njihovim tijelima. Naime, žensko se tijelo gotovo u svim romanima predstavlja kao objekt ili pak žrtva eksploatacije i zlostavljanja. Štoviše, većina ženskih likova svoje tijelo smatra objektom, umjesto kapacitetom za ostvarivanje fizički zahtjevnih ciljeva, te redovito iziskuju pomoć muškarca, za razliku od američkih detektivki koje istragu razrješavaju samostalno ili uz manju pomoć drugih emancipiranih žena. Osim toga, u svim je ruskim romanima prisutna svojevrsna politika poništavanja, budući da ženski likovi koji na početku pokazuju naznake subvertiranja patrijarhalnoga sustava, do kraja radnje doživljavaju preobrazbu na temelju ženstvenosti i sudjeluju u vlastitom podčinjavanju, ili se na neki način kažnjavaju zbog prestupanja normi. Zaključak je, stoga, jasan: ruske autorice još uvijek stvaraju unutar muškoga diskursa, dok američke uspješno nadilaze njegove granice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA