Pregled bibliografske jedinice broj: 793466
Geološka i geomorfološka obilježja špiljskog sustava Matešićeva – Popovačka špilja kod Slunja
Geološka i geomorfološka obilježja špiljskog sustava Matešićeva – Popovačka špilja kod Slunja // 5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2015. str. 257-257 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 793466 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geološka i geomorfološka obilježja špiljskog sustava Matešićeva – Popovačka špilja kod Slunja
(Geological and geomorphological features of Matešićeva – Popovačka cave system near Slunj)
Autori
Šuica, Neven ; Bočić, Neven ; Barudžija, Uroš ; Paić, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka
/ Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 257-257
ISBN
978-953-6907-50-2
Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23–25.09
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
špiljski sustav; speleologija; geospeleologija; speleogeneza; donja kreda; Slunj; Hrvatska
(cave system; speleology; geospeleology; speleogenesis; Lower Cretaceous; Slunj; Croatia)
Sažetak
Špiljski sustav Matešićeva špija – Popovačka špilja nalazi se oko 2 km istočno od Slunja. Riječ je o speleološkom objektu s vodenim tokom (potok Popovac) koji je nastavak površinskog toka formiranog na području brda Kremenita glava (458 m), izgrađenog od permskih pješčenjaka. Potok Popovac ponire na rasjednom kontaktu dolomita gornje jure s vapnencima donje krede. Na istome kontaktu nalazi se i ulaz u Matešićevu špilju koja ima funkciju (povremenog) ponora, dok je Popovačka špilja (u kanjonu rijeke Korane) stalni izvor. Generalno pružanje ovog špiljskog sustava je otprilike sjeverozapad-jugoistok. Slojevitost unutar špilje vrlo je teško odrediva zbog zdrobljenosti stijenskog materijala i/ili prekrivenosti stijene sigom. Cijeli sustav formiran je u fosilifernim vapnencima donje krede (apt-alb). U radu su korištene metode speleološkog, geološkog i geomorfološkog kartiranja špiljskog sustava kako bi se potvrdile osnovne pretpostavke njegove geneze i recentni utjecaj (hidro)geoloških faktora na sustav. Blizina prometnice kao i relativno laka prohodnost (prema speleološkim mjerilima) čine ovaj špiljski sustav vrlo zahvalnim za detaljna specijalistička (geo)istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
